Siońnia ŭ Łošycy studenty pravodziać Spasaŭski kirmaš
22 žniŭnia (subota) a 12.00 UP «Červienski rynak u Łošycy» i RMHA «Studenckaje etnahrafičnaje tavarystva» zaprašaje na Spasaŭski kirmaš.
Spas – staražytnaje ziemlarobčaje śviata, źviazanaje z vyśpiavańniem pładoŭ. U narodnym kalendary adznačajucca try Spasy – Pieršy, albo Miadovy (14 žniŭnia), Druhi, ci Vialiki, Jabłyčny (19 žniŭnia) i Treci, Arechavy albo Chlebny (29 žniŭnia). Najbolš šanavaŭsia ŭ narodzie Vialiki Spas – u hety dzień u chramach aśviačalisia jabłyki i inšyja płady, jakija paśla prynosili na mahiły prodkaŭ. Zhodna z narodnymi pavierjami, da Spasa zabaraniałasia jeści jabłyki, ihrušy, haroch, asabliva žančynam, u jakich pamierli dzieci – kazali, što Boh budzie na niebie dzietkam jabłyčki razdavać, a tamu, čyja matka źjeła jabłyk da času, pačastunku nie daść. Śviacili na Spasa i kałasy novaha ŭradžaju, i śviežy miod. Śviatkavali Spas u haračuju pracoŭnuju paru, tamu ŭ vałačobnych pieśniach Spasa ŭzhadvajuć jak pilnaha haspadara: «Spas nie hulajeć, kania siadłajeć, pole abjazdžajeć, u humny viazieć».
Praciahvajučy tradycyju spasaŭskich kirmašoŭ, najstarejšy ŭ Miensku Čiervieński rynak zaprašaje haściej na śviata, dzie možna budzie pačuć žniŭnyja pieśni ad śpieŭnych hurtoŭ Studenckaha etnahrafičnaha tavarystva, paskakać pad dudu i pałasavacca jabłykami novaha ŭradžaju.
Miesca praviadzieńnia: vuł. Majakoŭskaha, 184 (m-n Łošyca).
Śviata praciahniecca z 12.00 da 14.00.