«Jurydyčna ja čałaviek čysty». Biełarusy raspaviali, što źmianiłasia ŭ ich žyćci paśla 2020 hoda
Vybary 2020 hoda padzialili žyćcio mnohich biełarusaŭ i samoj dziaržavy na «da» i «paśla». «Naša Niva» pahutaryła ź niekalkimi ludźmi, nie aktyvistami, jakija žyvuć u Biełarusi, pra toje, jak źmianilisia ich pavodziny i asiarodździe za apošnija hady. Svaimi dumkami padzialilisia i tyja, chto ŭvieś čas staraŭsia być pa-za palitykaj.
Ilustracyjny zdymak. Fota: AP
Pazbaviŭsia nacyjanalnaj simvoliki, ad druhoha telefona z padpiskami admoviŭsia
Kiryła kaža, što na pieršy pohlad jaho žyćcio ciapier hłabalna nie adroźnivajecca ad taho, što było da vybaraŭ 2020 hoda, ale adznačaje niekalki momantaŭ.
Naprykład, daviałosia pazbavicca ad BČB-simvoliki.
«U mianie doma visieŭ ściah z tych časoŭ, kali heta nie było mejnstrymam. Jašče da padziej 2020 hoda jon dapamahaŭ vyłučyć «svaich», kali niechta sa znajomych pieršy raz byvaŭ u mianie doma ci kali z dastaŭkaj prychodziŭ niejki kurjer abo inšy nieznajomy čałaviek.
Mnohija źviartali ŭvahu, vykazvalisia stanoŭča, niekatoryja pryznavalisia, što doma ci ŭ mašynie taksama majuć BČB-ściah», — zhadvaje surazmoŭca.
Nie prosta prybrać, ale i fizična pazbavicca nacyjanalnaj simvoliki mužčyna vyrašyŭ tolki ŭ 2022 hodzie.
Ilustracyjny zdymak. Fota: «Naša Niva»
«Paśla pačatku vajny va Ukrainie situacyja z represijami tolki pahoršyłasia, tamu, uzvažyŭšy ŭsie za i suprać, vyrašyŭ, što trymać BČB-ściah doma — niebiaśpiečna. Nastaŭ taki čas, što kali ŭ ciabie na ścianie jon visić, to paśla vizitu kurjera abo zborščyka mebli da ciabie mohuć pryjści inšyja «hości», — ličyć Kiryła.
Małady čałaviek kaža, što pa-raniejšamu aktyŭna sočyć za navinami, choć zabłakavanyja ŭ Biełarusi miedyja amal nie čytaje.
«Hod-paŭtara paśla vybaraŭ u mianie byŭ asobny smartfon, jaki lažaŭ doma, tam byŭ VPN i padpiski na roznyja telehram-kanały, ale z časam ja stamiŭsia i admoviŭsia ad takoj praktyki».
Aproč hetaha, małady čałaviek adznačaje, što bolš strymana vykazvaje svaje dumki ŭ hramadskich miescach i kampanijach dzie jość niejki čałaviek, pohlady jakoha jamu nieviadomyja.
Mužčyna adznačyŭ, što 2024 hod spačatku sustrakaŭ u 23:34.
Fota: skrynšot z navahodniaha videazvarotu Cichanoŭskaj
«Pačaŭ vinšavać siabroŭ i vyśvietliłasia, što mnohija ŭžo zabylisia na hetuju tradycyju, choć raniej byli davoli palityzavanyja. Ja i sam sioleta ŭpieršyniu z 2020 hoda nie hladzieŭ vinšavańnie Cichanoŭskaj na Novy hod, ale i Łukašenku, naturalna, taksama nie hladzieŭ».
«Jurydyčna ja čałaviek čysty»
Inšy surazmoŭca pryznajecca, što žyvie z peŭnymi zaściarohami praz toje, što byŭ aktyŭny ŭ 2020 hodzie, ale źjazdžać z krainy nie płanuje.
«Aproč pratestaŭ 2020 hoda, ja paśpieŭ pryniać udzieł u adnoj z antyvajennych akcyj. Mnie šancavała, ja nikoli nie byŭ zatrymany, tamu jurydyčna ja čałaviek čysty», — kaža Barys.
Dumki źjechać ź Biełarusi ŭ jaho byli, ale, uzvažyŭšy ŭsie za i suprać, jahonaja siamja vyrašyła zastacca.
«Ja maju nievialiki biznes, jaki niemahčyma rełakavać, u Biełarusi ja hodna zarablaju, maju svajo žytło, mašynu. Pierajezd u inšuju krainu dla mianie budzie aznačać paharšeńnie ŭzroŭniu žyćcia», — pryznajecca mužčyna.
Jon, jak i raniej, sočyć za navinami, ale robić heta aściarožna, kab nie patrapić u pole zroku siłavikoŭ.
Ilustracyjny zdymak. Fota: «Naša Niva»
«Kamientary nie pišu, profil u instahram maju zakryty, naviny čytaju, ale na ŭsialaki vypadak vydalaju historyju pošuku. Spačatku było niazručna, a potym uvajšło ŭ zvyčku».
Mužčyna kaža, što kali nie brać aśpiekt palityčny, to dla jaho žyćcio ŭ Biełarusi za apošnija hady nie pahoršyłasia.
«My možam dazvolić sabie adpačyvać niekalki razoŭ na hod. U mianie i dziciaci jość vizy, tamu vyjechać u Jeŭropu nieskładana, hałoŭnaje, kab nie było vialikaj čarhi. Kali razhladać adpačynak u Italii ci Ispanii, to ja i raniej vylataŭ ź Vilni abo Varšavy, tamu ŭ hetym sensie hłabalna ničoha nie źmianiłasia».
Barys adznačaje, što jon pa-raniejšamu starajecca čas ad času ŭžyvać biełaruskuju movu, vučyć joj svajho syna.
«Dla mianie heta važna, tamu synu čytajem knihi na biełaruskaj, pryščeplivajem luboŭ da Biełarusi, padarožničajem pa krainie».
Pa nazirańniach Barysa, u Biełarusi pa-raniejšamu zastajecca šmat «našych» ludziej, prosta ŭ novych umovach jany vymušany być mienš prykmietnymi i bolš aściarožnymi.
«Kali kazać ahułam, to čałaviek usio ž takaja istota, jakaja da ŭsiaho pryzvyčajvajecca. Zdajecca, pandemija, vybary, vajna zrabili nas bolš tryvałymi da niehatyvu, bo inakš možna źjechać z hłuzdu, kali budzieš uvieś čas trymać niehatyŭ u hałavie».
Raniej jeździli na zakupy, ciapier składanaść ź vizaj
Siarhiej pryznajecca, što ni ciapier, ni raniej asabliva nie cikaviŭsia palitykaj.
«Naša siamja nie bačyć roźnicy pamiž svaim žyćciom da vybaraŭ i paśla », — kaža jon.
Surazmoŭca pryznajecca, što jahonaja palityčnaja aktyŭnaść u 2020 hodzie była nulavaja.
«My z žonkaj navat nie chadzili na vybary, bo razumieli, što ničoha nie źmienicca, što Łukašenka i dalej budzie kiravać krainaj, pakul jon budzie hetaha chacieć», — ličyć Siarhiej.
Adzinaje, što na jaho dumku źmianiłasia — kolkaść siabroŭ, jakija za hety čas źjechali ź Biełarusi i ciapier žyvuć u roznych krainach śvietu.
«Siabroŭ i znajomych praz heta zastałosia mienš, niechta źjechaŭ pa palityčnych matyvach, inšyja pa ekanamičnych, trecija praz vajnu. Źniešnie, napeŭna, stała bolš dziaržaŭnych ściahoŭ na vulicy.
Vizu adkryć stała składana, tamu ad pajezdak u Jeŭropu pakul daviałosia admovicca. Raniej my čaściakom jeździli pa zakupy ŭ Polšču. Napeŭna, vizavyja składanaści — heta samaje admietnaje, što adroźnivaje žyćcio ciapier i tady», — kaža Siarhiej.
Napružvaje nasadžeńnie ideałohii, ale sprabujuć prosta žyć
Kryścina źviazvaje źmieny nie tolki z vybarami 2020 hoda, ale i šeraham inšych niehatyŭnych padziej, pačynajučy ad pandemii karanavirusa i zakančvajučy vajnoj va Ukrainie.
«Kali paraŭnoŭvać žyćcio z 2019 hodam, to roźnica sapraŭdy istotnaja, jana asabliva zaŭvažajecca mienavita tady, kali ty pačynaješ pra heta dumać i paraŭnoŭvać, jak było raniej.
Miežy byli adkrytyja, nie było pastajannaha strachu, što stanie horš. Dziaržava nastolki nie dušyła ideałohijaj, choć tady heta mahło tak nie zdavacca», — razvažaje dziaŭčyna.
Kryścina pryznajecca, što choć nikoli nie padtrymlivała Łukašenku, ale ŭ pratestach nie ŭdzielničała praz strach być zatrymanaj.
«Pramoj pahrozy palityčnaha pieraśledu niama, tamu ja nie žyvu sa stracham, što zaŭtra pa mianie pryjduć i pasadziać».
Dziaŭčyna kaža, što ŭ pobytavym płanie jaje bolš za ŭsio napružvaje nasadžeńnie ideałohii, jakaja pa jaje adčuvańniach ciapier paŭsiul: ad pracy i dziciačaha sadka da navahodnich dekaracyj.
«Na ŭsie kramy, dziaržaŭnyja ŭstanovy i navat na niekatoryja zvyčajnyja šmatpaviarchoviki čaplajuć ściahi, pierahib ź dziaržaŭnymi simvałami nazirajecca ŭ tym liku ŭ navahodnich upryhožvańniach horada», — skardzicca surazmoŭca.
Na jaje dumku, biełaruskaje hramadstva ŭ bolšaści svajoj daŭno hatovaje pieraharnuć staronku, bo mała kamu padabajecca žyć u takich umovach.
«Chočacca prosta žyć zvyčajnym žyćciom, hadavać dzicia, mieć mahčymaść jeździć na adpačynak u Jeŭropu, mieć dobrasusiedskija adnosiny ź inšymi krainami, nie bajacca nacisnuć padabajku ŭ instahramie».
Viarnuŭsia ŭ Biełaruś ź ES praz 4 hady i zadavoleny
Jašče adzin naš surazmoŭca pandemiju, vybary i pačatak vajny sustreŭ u Jeŭropie, kudy źjechaŭ na zarobki i ŭ kancy 2023 hoda viarnuŭsia.
Mužčyna kaža, što zaŭždy byŭ pa-za palitykaj, tamu padziei 2020 hoda prajšli mima jaho.
«U emihracyi treba było šmat pracavać i naładžvać pobyt, tamu było nie da biełaruskich navin», — kaža Alaksiej.
Pakul surazmoŭca žyŭ za miažoj, jon čas ad času naviedvaŭ Biełaruś, ale nie ŭ 2020 hodzie, pakolki praz kavidnyja abmiežavańni rabić heta było ciažka.
«Ź Biełarusi źjazdžaŭ, kab źmianić abstanoŭku, pasprabavać niešta novaje i padzarabić hrošaj. Idei ab viartańni ŭźnikali daŭno, i voś vosieńniu ja viarnuŭsia dadomu.
Niejkich niehatyŭnych źmien pakul nie zaŭvažaju. Horad zabudoŭvajecca, raźvivajecca, źjaŭlajucca novyja ŭstanovy, ludzi chodziać u kaviarni, kino, idzie narmalnaje žyćcio».
Ilustracyjny zdymak. Fota: Contributor Getty Images
Pry hetym Alaksiej zaŭvažaje, što žyćcio ŭ Jeŭropie ciaham apošnich hadoŭ stała bolš składanym i darahim.
«Viadoma, zarpłaty ŭ Biełarusi mienšyja, ale i na Zachadzie nie ŭsio tak prosta. Paśla vajny pryjechała vielmi šmat ukraincaŭ, staŭki na arendu žytła pajšli ŭhoru, ceny na pradukty charčavańnia vyraśli, pasłuhi taksama padaraželi. U Biełarusi ja maju dzie žyć, mnie nie treba płacić šalonyja hrošy za žytło, tamu ja nie škaduju, što viarnuŭsia na radzimu, choć, treba pryznacca, mnohija maje znajomyja nie razumiejuć mianie», — adznačaje Alaksiej.
Čytajcie taksama:
Siłaviki zatrymali biełarusa, jaki ŭ časie pratestaŭ 2020 hoda daŭ intervju kanału Navalnaha
«My nie ŭmiejem, my nie možam, ach i och…!» Jak Łukašenka, Ejsmant i Snapkoŭ prydumlali mieniu dla novaha «Makdonaldsa» i vučyli piačy bułački