Kazacki vybar Juščanki
Što robicca va Ŭkrainie? Janukovič adbudoŭvaje horad Maziepy, a Juščanka prapahanduje nacyjanalnuju kulturu.
Sioj-toj śmiajecca z prezydenta Viktara Juščanki, što jon nosić na palcy kazacki piarścionak z časoŭ Zaparožskaj Siečy, a ŭ jaho kabinecie poŭna tvoraŭ ukrainskaha narodnaha mastactva. Adnak Juščanka takim čynam žadaje viarnuć Ukrainie tojesnaść, jakoj ich stahodździami sprabavali pazbavić.
Na minułym tydni, za kolki dzion da śviatkavańnia Dnia niezaležnaści, Słužba biaśpieki Ŭkrainy (SBU, analah našaha KDB), apublikavała ŭ Internecie 5 tys. staronak dakumentaŭ savieckaha HPU, što tyčacca Haładamoru 1932--1933 hh. Tady pamierli niekalki miljonaŭ čałaviek.
Kab zrazumieć važnaść hetych dakumentaŭ, dastatkova aznajomicca ź pieršym ź ich – «Dyrektyvaj dla kiraŭnikoŭ rajonnych adździełaŭ HPU u Krymie» ad 26 lutaha 1932 h. U joj patrabujecca «supraćdziejničać vyvazu chleba pa-za miežy Krymu (tady terytoryja RSFSR) usimi mahčymymi sposabami». Čarhovaja telehrama ad 13 vieraśnia 1932 h. kiraŭnikam adździełaŭ HPU zaklikaje da ŭzmacnieńnia baraćby sa spekulantami i handlarami. Mova dakumentaŭ zrazumiełaja – kali centralnaja Ŭkraina haładała, u Krymie ježy było ŭdostal. Isnavali taksama mahčymaści jaje pieravozki, bo z čarhovaj instrukcyi vynikaje, što baraćbu z charčovymi spekulantami treba pieradusim vieści na čyhuncy. Adnak savieckaja ŭłada nie žadała, kab ježa z Krymu traplała ŭ haładajučuju Ŭkrainu.
Dakumenty pakazvajuć, što hoład byŭ vyklikany štučna, u lubym vypadku, što isnavali mahčymaści, kab źvieści da minimumu jaho vyniki, – kaža prafesar Stanisłaŭ Kulčycki, namieśnik dyrektara Instytutu historyi Akademii navuk Ukrainy. Jon źviartaje ŭvahu na toje, što metaj Stalina nie było poŭnaje vyniščeńnie ŭkraincaŭ jak narodu, a jaho pasłableńnie, pryhniečvańnie teroram, kab jon padparadkoŭvaŭsia savieckaj uładzie.
– Dakumenty dazvalajuć zrekanstrujavać, jakija ŭkazańni HPU atrymoŭvała ad tahačasnych partyjnych uładaŭ, jak ich vykonvała i jak potym za toje raźličvałasia, – dadaje Siarhiej Bahunoŭ, dyrektar archivaŭ SBU.
Siarod dakumentaŭ jość akty z pakazalnaha pracesu nad partyjnymi dziejačami z Harochava pad Dnieprapiatroŭskam, jakija byccam sabatavali zahad pieradačy dziaržavie ŭsiaho ziarna, jakoje znachodziłasia ŭ vioskach. Akty hetaha pracesu rassyłali potym u adździeły HPU u jakaści nahladnaha materyjału. U archivach jość taksama listy asudžanych Stalinu, u jakich jany apisvajuć žudasnyja vypadki hoładu i lutaści HPU ŭ dačynieńni da žycharoŭ vioski, ź vieraj u toje, što pravadyr pra ich nia viedaje. Isnujuć taksama ašałamlalnyja dziońniki ŭkraincaŭ, jakija pieražyli hoład, z uspaminami pra kanibalizm, da jakoha tady dachodziła.
Hoład jak symbal martyralohii
Apublikavańnie dakumentaŭ upisvajecca ŭ dziejańni, jakija možna nazvać «ukrainskaj histaryčnaj palitykaj». Jana pravodzicca na praciahu ŭsich 15 hod niezaležnaści, ale śviadomyja rysy nabyła tolki na praciahu apošniaha paŭhodździa znachodžańnia na pasadzie prezydenta Viktara Juščanki. Prezydent choča, kab dziaržava prapahandavała ŭkrainskuju historyju i kab hetaja prapahanda mieła formu, jakuju buduć prymać usie žychary krainy, jak z uschodu, tak i z zachadu krainy, nośbity nia tolki ŭkrainskaj, ale i rasiejskaj movaŭ. Haładamor vykonvaje rolu hałoŭnaha symbalu, jaki pavinien abjadnać histaryčnuju śviadomaść usich ukraincaŭ. Tak jano i adbyvajecca, bo pamiać pra Haładamor zachoŭvajecca ŭ kožnaj ukrainskaj siamji. – Ja pachodžu ź vioski ŭ centralnaj Ukrainie i viedaju, što paśla trahiedyi Hoładu ludzi, jakija tam žyli, byli pryhniečanyja na praciahu niekalkich dziesiacihodździaŭ. Strach, što hoład moža paŭtarycca, paralizavaŭ, byŭ pryčynaj taho, što luboje supraciŭleńnie ŭładam było całkam vyklučana – kaža ŭkrainski filozaf, prafesar Mirasłaŭ Papovič.
-- Ukrainskaje hramadztva jašče da 60-ch hadoŭ było ŭ svajoj bolšaści viaskovym, – tłumačyć sacyjołah Jaŭhien Hałavacha. – Ciapier praporcyi źmianilisia da advarotnaha, ale vialikaja častka haradzkich žycharoŭ žyvie ŭ haradach tolki ŭ pieršym pakaleńni. Jany ŭsio jašče nie vyraklisia viaskovaj tojesnaści, tradycyjnych viaskovych vartaściaŭ, stasunkaŭ sa svajakami, jakija zastalisia ŭ vioscy. Tamu pamiać pra Haładamor žyvie taksama ŭ mieścičaŭ, – dadaje Hałavacha. Juščanka, jaki sam pachodzić ź vioski, heta daskanała adčuvaje i na hetym starajecca budavać tojesnaść ukraincaŭ, kab adroźnić ich ad rasiejcaŭ i ad tych, dla kaho radzimaj pa-raniejšamu źjaŭlajecca Saviecki Sajuz.
Kalinavy haj u centry Kijeva
Adnym z hałoŭnych prajektaŭ prezydenta Juščanki źjaŭlajecca zakładańnie ŭ centry Kijeva kalinavaha haju pamiaci achviaraŭ Haładamoru. Jon budzie hatovy praz hod, u 75-ju hadavinu Hoładu, i pavinien stać pomnikam ukrainskaj martyralohii. – Kalinavy haj – heta ideja-fiks Juščanki – kaža Julija Mastavaja, namieśnik redaktara kijeŭskaha lidera hramadzkaj dumki – štotydniovika «Dzierkało Tižnia». – Časam na spatkańni ź ministrami prezydent zdoleje adkłaści ŭsie temy ŭ bok i zapytacca, što adbyvajecca ź jaho prajektam.
Niekalki miesiacaŭ tamu pa ŭkazańni prezydenta ŭvieś tahačasny ŭrad Jurja Jechanurava pavinien byŭ ŭ jakaści hramadzkaj pracy sadzić u subotu drevy ŭ kalinavym hai. Častka ŭkrainskaj presy abśmiajała heta, častka pryznała, što heta byŭ dobry prykład dla hramadztva, što buduje svaju tojesnaść. Padobnym čynam traktujucca demanstratyŭnaja luboŭ Juščanki da ŭkrainskaha narodnaha mastactva, narodny dekor jaho kabinetu, jaki jaho praciŭniki źjedliva nazyvajuć «kazackaj siadzibaj», albo taksama vizyty na viaskovyja kirmašy ŭ tradycyjnaj vyšytaj kašuli, dzie Juščanka nabyvaje narodnuju kieramiku i raschvalvaje ŭkrainskuju ježu i napoi.
Zabaŭlalny park na dzikich palach
Nastupnym histaryčnym priektam prezydenta pavinna stać adbudova staražytnaj kazackaj stalicy -- Baturyna – što była zraŭnanaja ź ziamloj rasiejskim carom Piatrom I na pačatku XVIII st. Niekali heta byŭ pryhožy baročny horad sa śviatyniami niekalkich vieravyznańniaŭ, teatram, bahataj biblijatekaj, drukarniaj i kancylaryjaj kazackich hietmanaŭ. Heta tut źjaviłasia pieršaja ŭkrainskaja kanstytucyja, napisanaja Pilipam Orlikam, sakratarom hietmana Ivana Maziepy. Paśla zachopu rasiejskaj armijaj nasielnictva Baturyna vyrazali pad korań, a ich cieły puścili pa Dniapry na draŭlanych płytach z metaj złamać supraciŭleńnie žycharoŭ inšych častak Ukrainy.
Achmietaŭ adbuduje horad Maziepy
Baturyn budzie adbudavany za hrošy najbahaciejšaha ŭkrainca Rynata Achmietava, upłyvovaha deputata Viarchoŭnaj Rady z prarasiejskaj Partyi Rehijonaŭ, pakraviciela i siabra novaha-staroha premjera Viktara Janukoviča i prezydenta FK «Šachtar»( Danieck), jaki na minułym tydni prabiŭsia ŭ asnoŭnuju sietku Lihi čempijonaŭ. Achmietaŭ, pa pachodžańni tataryn, symbalizuje najbolš pramaskoŭski rehijon Ukrainy, u paŭsiadzionnym žyćci razmaŭlaje pa-rasiejsku. Niahledziačy na heta, jon paddaŭsia pierakanańniam Juščanki nakont adbudovy Baturyna. Padobna na toje, što kala histaryčna-muzejnaj častki pavinien tam paŭstać hihancki siamiejny zabaŭlalny park, što budzie papularyzavać ukrainskuju historyju, zvyčai, kuchniu. Jaho fabuła budzie źviernutaja da lehiendy kazackich dzikich paloŭ z časoŭ «Ahniom i miačom». «Heta pavinna być ukrainskaj viersijaj parku Asteryksa i Abeliksa pad Paryžam», – pisała niadaŭna «Ukraina Mołoda». Nie viadoma, ci toj ambitny plan udasca, ale kali tak, to Ŭkraina zdabudzie taki symbal histaryčnaj palityki ŭ masavym maštabie, jakim u Polščy staŭ Muzej Varšaŭskaha Paŭstańnia.
Adbudova Baturyna, jakaja, napeŭna, zapatrabuje niekalki socień miljonaŭ dalaraŭ, maje i inšaje značeńnie. Pahavorvajuć, što Achmietaŭ pavinien takim čynam adkupić svaju vinu z pačatku karjery ŭ biznesie, kali na pačatku 90-ch hadoŭ pry niajasnych abstavinach jon zarabiŭ vielizarnyja hrošy na pryvatyzacyi šachtaŭ i zavodaŭ na Danbasie. Čuvać hałasy, što pa śladach najbahaciejšaha ŭkrainca žadaje pajści šmat inšych biznesmenaŭ, siarod jakich pačynaje panavać snabizm na ŭkrainskuju historyju i mastactva.
UPA dzielić
Parazaj Juščanki skončyłasia pakul sproba stvareńnia supolnaha ŭkrainskaha bačańnia II suśvietnaj vajny. U staŭleńni da Ŭkrainskaj Paŭstanckaj Armii (UPA) ukrainskaje hramadztva padzielenaje i ŭsio pakazvaje na toje, što budzie padzielenym jašče doŭha, chacia robiacca sproby zhładzić hety padzieł. Na Haliččynie i Vałyni partyzany UPA ličacca hierojami, žychary ŭschodu ŭsio jašče ličać ich fašystami i kalabarantami, bo tak dziesiacihodździami ich pradstaŭlała savieckaja prapahanda. Namahańni Juščanki, kab veterany UPA i Čyrvonaj Armii razam śviatkavali hadavinu zanančeńnia II suśvietnaj vajny, nie dali plonu.
Adnak prajekt supolnaha dla ŭsich ukraincaŭ bačańnia historyi dziakujučy padtrymcy dziaržavy, a taksama žestam Juščanki pavoli zdabyvaje papularnaść. Pad znakam hetaha pytańnia prajšli ŭračystaści 15-hodździa niezaležnaści, krychu tolki pryhłušanyja žałobaj, abvieščanaj pa aŭtorkavaj katastrofie rasiejskaha samalota pad Danieckam. Hałoŭnaje śviatkavańnie Dnia Niezaležnaści ŭpieršyniu adbyłosia pierad Safijskim Saboram, jaki padkreślivaje tysiačahadovyja karani ŭkrainskaj dziaržavy, a nie na sacrealistyčnym Chryščatyku, jak raniej.
-- Ja vieru, što Viarchoŭnaja Rada ŭ chutkim časie pryznaje Haładamor aktam hienacydu suprać ukrainskaha narodu, – kazaŭ pierad saboram prezydent Juščanka. Jon taksama padkreśliŭ, što «niama alternatyvy dla ŭkrainskaj movy jak movy aficyjnaj», adnak razam z tym «nijaki žychar nie zaznaje ŭcisku, kali budzie razmaŭlać na svajoj movie».
Papiaredni prezydent Leanid Kučma padtrymlivaŭ bačańnie ŭkrainskaj historyi, u jakim źmiešvalisia kazackija, savieckija i nacyjanalistyčnyja matyvy, zapazyčanyja ź mitalohii zachodniaj Ukrainy. Efekt byŭ taki, što kraina zastavałasia mentalna padzielenaj, a kožny pryznavaŭ svaim takoje bačańnie historyi, u jakim byŭ vychavany. Juščanka prapanuje madel, jakuju kožny ŭkrainiec moža pryznać svajoj niezaležna ad movy, palityčnych prychilnaściaŭ ci miesca žycharstva. Kab paźbiehnuć supiarečnaściej, prezydent padaŭsia nazad da kazackich časoŭ i časoŭ Haładamoru, jaki dla ŭkraincaŭ nabyŭ takuju ž symbaličnuju vahu, jak dla palakaŭ Katyń. Časam histaryčnaja palityka Juščanki moža ŭražvać svajoj naiŭnaściu, ale da ciapierašniaha času nichto nie prydumaŭ lepšaj prahramy dla adbudovy razdroblenaj tojesnaści ŭkraincaŭ.
❏
Na tytulnaj staroncy – Viktar Juščanka na panichidzie pa achviarach haładamoru 22 listapada 2003 hodu. Kijeŭ, Michajłaŭskaja płošča. Fota z sajtu «Moja Ukrajina»