Francyja i Vialikabrytanija adpraviać va Ukrainu sumiesnuju vajskovuju misiju
Francyja i Vialikabrytanija adpraviać va Ukrainu vajskovuju misiju, jakaja zojmiecca ŭzmacnieńniem USU, paviedamiŭ prezident Francyi Emanuel Makron. Pavodle jaho słoŭ, metaj hetaha kroku budzie raspracoŭka farmatu armii «zaŭtrašniaha dnia», uklučajučy jaje marski składnik, piša The Moscow Times.
Premjer Vialikabrytanii Kir Starmier i prezident Francyi Emanuel Makron. Fota: Tom Nicholson/Getty Images
«Premjer-ministr Vialikabrytanii [Kir Starmier] i ja ŭpaŭnavažyli načalnikaŭ našych vajskovych štaboŭ, kab franka-brytanskaja kamanda nakiravałasia va Ukrainu ŭžo najbližejšymi dniami i pačała ciesna pracavać z našymi ŭkrainskimi partniorami, jakija taksama ŭchvalili hety miechanizm», — skazaŭ Makron paśla sustrečy ź jeŭrapiejskimi kalehami na samicie ŭ Paryžy, paviedamlaje BFM.
Jon dadaŭ, što inšyja krainy z «kaalicyi achvotnych», da jakoj dałučyłasia 31 kraina, taksama praciahvajuć pracavać nad adpraŭkaj va Ukrainu «sił strymlivańnia» ad paŭtornaha napadu.
Havorka idzie pra miratvorcaŭ, misija jakich pavinna pačacca paśla zakančeńnia vajny z Rasijaj. Vojski mohuć raźmiaścić u centralnaj i zachodniaj častkach Ukrainy, a taksama ŭzdoŭž Dniapra, paviedamiła krynica ahienctva AP. Raniej Makron nazyvaŭ kankretnyja harady — Kijeŭ, Adesu i Lvoŭ. Na samoj linii bajavoha sudakranańnia miratvorcaŭ nie budzie.
Pa vynikach samitu Emanuel Makron taksama zajaviŭ, što sajuźniki pahadzilisia zachavać usie sankcyi suprać Rasii i praciahvać akazvać cisk na cieniavy fłot Kramla, jaki toj vykarystoŭvaje dla ekspartu nafty ŭ abychod abmiežavańniaŭ. Akramia taho, na praciahu najbližejšych troch tydniaŭ krainy-partniory padrychtujuć prapanovy pa manitorynhu vykanańnia režymu spynieńnia ahniu va Ukrainie.
Makron padkreśliŭ, što Rasija nie pavinna dyktavać umovy mirnaj damovy. Raniej jon adznačaŭ, što sajuźniki nie buduć brać pad uvahu mierkavańnie prezidenta Rasii Uładzimira Pucina adnosna raźmiaščeńnia miratvorcaŭ va Ukrainie, bo heta suvierennaja sprava apošniaj. U Kramli nazyvali taki scenar nieprymalnym, a rasijski MZS papiaredžvaŭ, što heta moža pryvieści da pramoha sutyknieńnia NATA i Rasii, navat kali hetyja siły buduć razhornutyja pad nacyjanalnymi ściahami.
U svaju čarhu kiraŭnik urada Vialikabrytanii Kir Starmier zajaviŭ paśla pieramoŭ z Makronam, što kali b Vialikabrytanija nakiravała vojski va Ukrainu ŭ jakaści «padmacavańnia», to takoje rašeńnie pavinien byŭ by ŭchvalić parłamient krainy.
«Maja daŭniaja pazicyja zaklučajecca ŭ tym, što kali my budziem razhortvać vojski pa lubym scenaryi na doŭhaterminovaj asnovie, to, viadoma, parłamient pavinien mieć prava hołasu ŭ hetym pytańni», — skazaŭ jon.
Čytajcie taksama:
Zialenski spadziajecca, što ZŠA nie sastupiać patrabavańniam Rasii ab źniaćci sankcyj
Kitaj prapanavaŭ pasłać miratvorčuju misiju va Ukrainu
Prezident Litvy zajaviŭ pra hatoŭnaść nakiravać vojski va Ukrainu