Apošniaja bujnaja kraina NATA jašče nie padtrymała patrabavańnie Trampa tracić 5% na abaronu
Usie čakajuć adkazu Ispanii.
Ilustracyjnaje fota: Getty Images
Ispanija zastałasia apošniaj bujnoj krainaj NATA, jakaja jašče nie dałučyłasia da płana Aljansu abviaścić ab namierach tracić 5% VUP na abaronu da 2032 hoda, piša Financial Times.
Madryd znachodzicca pad ciskam, kab dazvolić krainam NATA na sustrečy ministraŭ abarony ŭ Bruseli 5 červienia abviaścić ab płanach vykanać novaje abaviazacielstva pa abaronnych vydatkach, pryvodzić asnoŭnaje z artykuła «Jeŭrapiejskaja praŭda».
Tramp patrabuje ad krain NATO dasiahnuć abaronnych vydatkaŭ 5% ad VUP, inakš pahražaje, što jany straciać abaronu ZŠA.
Dypłamaty sprabujuć zabiaśpiečyć adnadušnuju padtrymku hetaj idei siarod dziaržaŭ NATA napiaredadni samitu lidaraŭ Aljansu ŭ Haazie 24 červienia. Mnohija spadziajucca, što tam Tramp acenić abiacańni ab pavieličeńni vydatkaŭ i paćvierdzić harantyi biaśpieki ZŠA dla Jeŭropy.
Adnak Ispanija jašče nie paćvierdziła, što padtrymaje abaviazacielstvy ab 5%, zajavili čynoŭniki na ŭmovach ananimnaści. Heta moža zabłakavać adnadušnuju zajavu, padarvać adzinstva Aljansu i ŭskładnić padrychtoŭku da samitu ŭ Haazie.
Dziaržaŭny sakratar ZŠA Marka Rubia zajaviŭ,što «zaklikaŭ Ispaniju dałučycca da sajuźnikaŭ i vyłučyć 5% VUP na abaronu « paśla sustrečy ź ministram zamiežnych spraŭ Ispanii ŭ Vašynhtonie na hetym tydni. Adnak sacyjalistyčny ŭrad Ispanii admaŭlajecca publična adkazać na hetaje patrabavańnie.
Ispanija ŭžo daŭno adstaje pa vydatkach na abaronu siarod dziaržaŭ NATA. Premjer-ministr Pedra Sančes tolki ŭ hetym miesiacy zajaviŭ, što Ispanija dasiahnie biahučaha metavaha ŭzroŭniu vydatkaŭ NATA ŭ 2% u hetym hodzie, pradstaviŭšy płan inviestycyj u abaronu na sumu 10 młrd jeŭra. Raniej jon zajaŭlaŭ, što Madryd dasiahnie 2% da 2029 hoda.
Zhodna z płanam, raspracavanym hienieralnym sakratarom Markam Rute, sajuźniki abaviazvajucca da 2032 hoda tracić 3,5% na asnoŭnyja vydatki na abaronu i dadatkova 1,5% na źviazanyja z abaronaj vydatki, takija jak kibierbiaśpieka i infrastruktura.
Pavodle strohich kryteraŭ aljansu, nivodzin chaŭruśnik NATO ciapier nie vydatkoŭvaje 5% na abaronu. Adnak dva čynoŭniki zajavili, što ličba 3,5% źjaŭlajecca bolš pryncypovaj, uličvajučy, što amal usie sajuźniki ŭžo traciać 1,5% VUP na śfiery, jakija pavinny być achopleny druhoj častkaj mety.
Madryd paśladoŭna śćviardžaje, što ŭnosić vialiki ŭkład u misii NATA, ES i AAN, jaki nie adlustroŭvajecca ŭ ličbach.
Kali Ispanija pahodzicca na hetaje abiacańnie, NATO, sa słoŭ dypłamataŭ, płanuje, što ministry abarony na sustrečy ŭ červieni abmiarkujuć techničnyja detali pavieličeńnia vydatkaŭ, uklučajučy patencyjnyja etapy da 2032 hoda.