Unučka narkama zamiežnych spraŭ SSSR skončyła žyćcio samahubstvam praz napad Rasii na Ukrainu
«Ja pavinna pajści, mnie žyć nievynosna. Z taho času, jak Pucin napaŭ na Ukrainu i zabivaje niavinnych ludziej, a ŭ nas biaskonca sadžaje ŭ turmy tysiačy ludziej, jakija pakutujuć i hinuć tam za toje, što jany jak i ja suprać vajny i suprać zabojstvaŭ».
Nina Litvinava. Fota: Darja Karniłava / Facebook
U Maskvie skončyła žyćcio samahubstvam unučka narkama zamiežnych spraŭ SSSR Maksima Litvinava — rasijskaja pravaabaronca Nina Litvinava.
Dziaržaŭnyja rasijskija miedyja paviedamili, što jana pakinuła pieradśmiarotnuju zapisku.
Tekst hetaj zapiski apublikavała ŭ fejsbuku stryječnaja siastra Niny Litvinavaj žurnalistka Maša Słonim.
«Ja ŭsich vas lublu i dumaju pra vas. Ale ja pavinna pajści, mnie žyć nievynosna. Z taho času, jak Pucin napaŭ na Ukrainu i zabivaje niavinnych ludziej, a ŭ nas biaskonca sadžaje ŭ turmy tysiačy ludziej, jakija pakutujuć i hinuć tam za toje, što jany jak i ja suprać vajny i suprać zabojstvaŭ. Ja ničym nie mahu im dapamahčy. Ženia Biarkovič, Śviatłana Pietryjčuk, Karyna Curkan i tysiačy inšych za kratami pakutujuć i pamirajuć. Ja sprabavała im dapamahčy, ale maje siły skončylisia i ja dzień i noč pakutuju ad biaśsilla. Mnie soramna, ale ja zdałasia. Kali łaska, prabačcie mnie», — napisała Nina Litvinava ŭ zapiscy.
Nina Litvinava naradziłasia ŭ 1945 hodzie. Z 1960‑ch hadoŭ jana była pravaabaroncaj. Jaje dziadula Maksim Litvinaŭ byŭ narkamam zamiežnych spraŭ SSSR u 1930‑1939 hadach, paźniej byŭ pasłom na Kubie i ZŠA.