«Pražyvaju hetuju vajnu razam z usimi». Raspracoŭščyca źjechała ŭ Lvoŭ jašče da ŭsiaho — i zastajecca
Viktoryja pierajechała ŭ Lvoŭ dzieviać hadoŭ tamu — prosta tamu, što horad joj spadabaŭsia. Za niekalki miesiacaŭ da poŭnamaštabnaj vajny jana ŭładkavałasia raspracoŭščykam u miascovym ofisie. Siońnia jana ŭ tym samym horadzie i toj samaj kampanii: «Ja vybrała žyć i pracavać va Ukrainie», piša Devby.io.
— Da pierajezdu va Ukrainu ja pracavała ŭ banku, pavodle svajoj adukacyi [u bekhraŭndzie Viktoryi — navučańnie ŭ BDEU]. Ale paśla pierajezdu ŭ 2018 hadzie vyrašyła źmianić śfieru dziejnaści, bo nie bačyła siabie ŭ budučyni ŭ bankaŭskaj śfiery.
Možna skazać, što ja samavučka. U 2018 hodzie ja skončyła karotki bazavy kurs pa HTML, CSS i JavaScript. Jon daŭ mnie tolki ŭjaŭleńnie pra toje, jak pracuje sajt i z čaho jon składajecca. Dalej ja sama nazapašvała viedy praz onłajn-kursy i praktyku.
U pieršyja hady ja pracavała z ukrainskimi siabrami ŭ nievialikaj veb-studyi i paralelna zajmałasia fryłansam.
Tady ja jašče nie ličyła siabie prafiesijnaj prahramistkaj. U volny čas ja hłybiej vyvučała JavaScript, React i palapšała anhlijskuju. Sumiaščać usio heta z pracaj i asabistym žyćciom było davoli składana, tamu prahres išoŭ pavolniej, čym mnie chaciełasia.
Vosieńniu 2021 hoda, za niekalki miesiacaŭ da pačatku poŭnamaštabnaha ŭvarvańnia Rasii va Ukrainu, ja pačała pracavać va ŭkrainskim ofisie mižnarodnaj kampanii. I pracuju tut dasiul.
«U Lvovie adčuvaju siabie jak doma»
Z 2017 hoda ja pastajanna žyvu ŭ Lvovie. Kali pracavała na fryłansie, šmat padarožničała pa Ukrainie, ale nie znajšła lepšaha miesca, čym Lvoŭ. Choć ja j nie šukała — padarožničała ź cikavaści da krainy. Ja vielmi lublu hety horad i adčuvaju siabie tut jak doma. A heta nadzvyčaj kaštoŭna ŭ emihracyi, asabliva kali niama mahčymaści viarnucca na radzimu.
U našaj kamandzie akramia mianie niama biełarusaŭ. Uvohule ŭkrainskaje padraździaleńnie kampanii davoli nievialikaje — kala 30 čałaviek. Ja viedaju, što čas ad času na sumoŭje prychodzili biełarusy, jakija žyvuć va Ukrainie. I hramadzianstva samo pa sabie nikoli nie było pieraškodaj dla pracaŭładkavańnia ŭ našaj kampanii.
Ja nie mahu ŭzhadać niejkich prablem z pracaj va Ukrainie da pačatku vajny. I ŭ mianie niama dośviedu pracy ŭ biełaruskim IT, tamu ciažka paraŭnoŭvać. Paśla pačatku vajny ŭ maim vypadku ničoha nie źmianiłasia ŭ hetym kantekście. Kiraŭnictva kampanii nie znachodzicca va Ukrainie, jano padtrymlivała mianie paśla pačatku vajny hetak ža, jak i maich ukrainskich kalehaŭ. Mnie nieviadomyja vypadki, kali supracu ź biełarusami spyniali mienavita praz hramadzianstva.
Ni razu nie sutykałasia ź niehatyŭnym staŭleńniem da siabie jak da biełaruski ni z boku kiraŭnictva, ni z boku kaleh. Naadvarot, ja adčuvała padtrymku jak ź ich boku, tak i z boku inšych u toj pieryjad, kali mnie treba było vyrašać pytańni ź biełaruskimi dakumientami.
Ja sustreła pačatak vajny tut. Vyrašyła žyć i pracavać va Ukrainie. Pražyvaju hetu vajnu razam z usimi. Mnie zdajecca, kali čałaviek pavažaje ludziej, ich movu, kulturu i krainu, u jakoj žyvie, kali jamu blizkija kaštoŭnaści ŭkrainskaha hramadstva, to prablem z uzajemaadnosinami ŭ jaho nie ŭźnikaje.
U cełym ja nie adčuvaju niejkaha napružańnia ŭ adnosinach pamiž biełarusami i ŭkraincami ŭ IT. Ale ŭ mianie nie było dośviedu pošuku raboty paśla 2022 hoda.
«Staraješsia nie adkładvać zadačy, a zrabić usio, pakul jość śviatło i suviaź»
Padčas vajny atmaśfiera na pracy, jak i ŭ inšych śfierach žyćcia, źmianiajecca. Značna skaraciŭsia popyt na hučnyja zabaŭlalnyja karparatyvy. My radziej źbirajemsia ŭ ofisie, ale možam sustrecca, kab razam pajać drony. Zbor padarunkaŭ na dni naradžeńnia pieratvaryŭsia ŭ zbor dapamohi blizkim u armii i h. d.
Mnie zdajecca, staŭleńnie da pracy stała bolš adkaznym. Pamiataju słovy adnaho majho tymlida padčas płanavańnia: «A kali zaŭtra ŭ moj dom trapić rakieta, što vy budziecie rabić?» U pieryjady masavych adklučeńniaŭ elektryčnaści ty imkniešsia nie adkładać zadačy, a vykanać ich usie, pakul jość śviatło i suviaź.
U Lvoŭ situacyja z adklučeńniami elektryčnaści ciapier usprymajecca praściej, čym u pieršy hod. Usie adaptavalisia, arhanizavali sabie mahčymaść pracavać bieśpierabojna, dy i ŭvohule ŭ nas z hetym lahčej, čym u Kijevie.
Dziŭlusia, nakolki ŭkraincy ŭmiejuć spraŭlacca z pastajannym stresam i adaptavacca da abstavin. Asabliva ŭraziŭ pačatak poŭnamaštabnaj vajny, kali moj kaleha z Charkava praciahnuŭ pracu, niahledziačy na toje, što adbyvałasia ŭ horadzie. Jon dasyłaŭ u rabočy čat videa bajavych dziejańniaŭ, źniatyja litaralna z akna svajho doma, ale praca pry hetym nie spyniałasia.
U pieršyja tydni vajny ja ŭziała adpačynak, kab psichałahična adaptavacca. Paźniej kampanija zaličyła hetyja dni jak dadatkovyja dni balničnaha. Tamu asnoŭny adpačynak nie paciarpieŭ.
Viadoma, pastajanna adčuvajecca fonavy stres i tryvoha. Jany niby ŭtojvajucca, ale ja adčuvaju ich u tym, što stała ciažej vučycca novamu. Psichika pracuje ŭ režymie vyžyvańnia i imkniecca nie marnavać enierhiju na toje, na čym možna zekanomić.
Budučynia
Ja pierajechała ŭ Lvoŭ da muža, ale ciapier žyvu sama.
Ciapier u mianie jość dazvoł na žycharstva. Hramadzianstva niama i pakul nie maje na haryzoncie; pa mienšaj miery, pakul nie źmienicca ŭkrainskaje zakanadaŭstva. Padčas vajny biełarusam hramadzianstva amal nie dajuć.
Byli niekalki vypadkaŭ, ale zdajecca ŭsie jany źviazanyja z atrymańniem pa karaniach. U lubym vypadku, ja nie ekśpiert u hetym pytańni. A z praterminavanym pašpartam, jak u mianie, ciapier uvohule ničoha nie zrobiš.