Ułady piaci krain ES damovilisia ab stvareńni centraŭ utrymańnia mihrantaŭ za miežami Jeŭropy
Tudy mohuć nakiroŭvać i tych, chto prosić prytułku.
Centr dla mihrantaŭ u Pasau (Hiermanija). AP Photo / Kerstin Joensson, File
Ułady Aŭstryi, Hiermanii, Hrecyi, Danii i Niderłandaŭ damovilisia ab stvareńni adzinaj madeli centraŭ utrymańnia mihrantaŭ za miežami ES, paviedamlaje «Nastojaŝieje vriemia» sa spasyłkaj na Associated Press pa vynikach pieramoŭ ministraŭ piaci krain u Kapienhahienie.
Pieršyja centry mohuć pryniać mihrantaŭ, čyje chadajnictvy ab pradastaŭleńni prytułku byli adchilenyja ŭ ES, užo ŭ 2027 hodzie.
Pieramovy, u pryvatnaści, viaducca z krainami Afryki.
Ministr pa pytańniach imihracyi i intehracyi Danii Morten Biedskaŭ zajaviŭ, što rašeńnie ab stvareńni «centraŭ viartańnia» dla mihrantaŭ, jakim admovili ŭ prytułku ŭ jeŭrapiejskich krainach, adkryvaje šlach da «fundamientalnaj transfarmacyi ahulnaj jeŭrapiejskaj sistemy mihracyi i pradastaŭleńnia prytułku».
U lutym jeŭradeputaty zaćvierdzili novyja ŭmovy kancepcyi «biaśpiečnaj treciaj krainy» — dziaržavy, hramadzianinam jakoj čałaviek, jaki prosić prytułku, nie źjaŭlajecca, ale jakaja tearetyčna moža dać jamu abaronu.
Takoj krainaj damovilisia ličyć lubuju dziaržavu, ź jakoj u ES abo asobnaj krainy-ŭdzielnicy jość pahadnieńnie ab pryjomie i raźmiaščeńni asob, jakija prosiać prytułku, abo krainu, praź jakuju čałaviek prajazdžaŭ pa darozie ŭ ES. U takim vypadku ŭ Jeŭropie majuć prava nie razhladać jaho zajavu.