«Pakazać žančyn, jakija zmahajucca». Režysiorka Volha Čajkoŭskaja pra debiut na HBO, žančyn u palitycy i biełaruskaje kino
Dakumientalny film Voli Čajkoŭskaj «Nie stvoranyja dla palityki» ciapier dastupny ŭ hłabalnym stryminhavym servisie HBO Max. Radyjo Svaboda pahavaryła z režysiorkaj pra kino i pra toje, što dla jaje aznačaje vychad na papularnuju stryminhavuju płatformu.
Premjera filma «Nie stvoranyja dla palityki» («Not Made For Politics») adbyłasia letaś na prestyžnym Talinskim kinafiestyvali «Čornyja nočy» (PÖFF). Stužka demanstravałasia na mnohich inšych kinafiestyvalach, u tym liku na polskim «Millennium Docs Against Gravity» (MDAG).
Vychad filma na HBO aznačaje, što ciapier jaho moža pabačyć vialikaja kolkaść ludziej, kaža režysiorka i pradziusarka, zasnavalnica kinafiestyvalu «Paŭnočnaje źziańnie» Volha Čajkoŭskaja.
«Heta kruta, heta vialikaja padzieja, što moj režysiorski debiut na HBO. Heta supierdasiahnieńnie: mianie siamja vielmi padtrymlivaje, muž hanarycca, siabroŭka ŭžo skazała: «Heta kruta, ludzi iduć da hetaha ŭsio svajo žyćcio!»»
Film, jaki vyjšaŭ na HBO, ubačyć značna bolš ludziej, čym film, jaki byŭ pakazany na fiestyvali ŭ Kanach i bolš nikudy nie trapiŭ albo trapiŭ jašče na niekalki fiestyvalaŭ, ale nie vyjšaŭ na niejkaj płatformie ci na telebačańni.
«Na žal, heta fakt: jość fiestyvalnaja subkultura i jość masavy hladač, i małavierahodna, što jon naviedvaje fiestyvali. Hladač pabačyć film tolki tady, kali jon vyjdzie na niejkaj płatformie, pažadana — maksimalna vialikaj», — pierakananaja Vola Čajkoŭskaja.
HBO Max — amierykanski stryminhavy servis, jaki naležyć kampanii Warner Bros. Discovery i maje bolš za 100 miljonaŭ płatnych padpisantaŭ pa ŭsim śviecie.
Film «Nie stvoranyja dla palityki» internacyjanalny, padkreślivaje aŭtarka: akramia taho, što jon biełaruski, jon jašče estonski, francuzski, amierykanski — nad im pracavali pradziusary z hetych krain.
«Ja sama vystupaju jak estonskaja pradziusarka. I jak režysiorka biełaruskaha pachodžańnia ŭ Estonii. Heta pieršy film, zrobleny biełaruskaj žančynaj-režysiorkaj, jaki trapiŭ na HBO. Heta pieršy kopradakšn (sumiesnaja vytvorčaść) HBO Europe Documentaries z bałtyjskaj krainaj», — kaža jana.
Jašče dla Voli Čajkoŭskaj vielmi važna, što kali film «Nie stvoranyja dla palityki» budzie dastupny bolš šyrokamu kołu hledačoŭ na vialikaj stryminhavaj platformie, ludzi znoŭ uzhadajuć Biełaruś.
«Mahčyma, u ich niejkaja empatyja, cikaŭnaść da nas znoŭ pračniecca, jany bolš daviedajucca pra našu krainu, pra padziei 2020 hoda», — spadziajecca režysiorka.
«Nazva sapraŭdy iraničnaja»
Film «Nie stvoranyja dla palityki» — heta historyi troch žančyn, jakija čakajuć svaich mužoŭ, što znachodziacca ŭ źniavoleńni: Śviatłany Cichanoŭskaj, Nadziei Zielankovaj i Mašy. I vidavočna, što jon maje palityčnuju skiravanaść — nasupierak naźvie. Režysiorka z hetym pahadžajecca.
«Nazva sapraŭdy iraničnaja. Film maje niekalki kantekstaŭ. Adzin kantekst palityčny: što adbyvałasia ŭ Biełarusi ŭ cełym u 2020 hodzie. Heta kantekst zmahańnia, pastajannaha dualizmu: Biełarusi demakratyčnaj i Biełarusi aŭtarytarnaj, Biełarusi ruskamoŭnaj i Biełarusi biełaruskamoŭnaj. I pra rolu žančyn u palitycy, pra toje, jak usprymajucca žančyny ŭ palitycy ci, naadvarot, nie ŭsprymajucca ŭsurjoz. I naohuł pra staŭleńnie da žančyn», — kaža jana.
Vola Čajkoŭskaja pracavała nad filmam ciaham piaci hadoŭ, i jon vielmi źmianiaŭsia ŭ pracesie. Jana śćviardžaje, što heta narmalnaja źjava dla dakumientalnaha kino: kali ty pačynaješ z adnoj idei, a ŭ finale film vielmi mocna adroźnivajecca ad pieršapačatkovaj zadumy. I šturškom dla jaje staŭ najpierš kiejs Śviatłany Cichanoŭskaj, jakaja zrabiła rašučy krok — pahadziłasia zamianić svajho źniavolenaha muža ŭ prezidenckaj kampanii, a jaje padtrymali inšyja žančyny — Maryja Kaleśnikava i Vieranika Capkała.
«Mianie cikaviła, jakoje było staŭleńnie da jaje i miedyja, i ludziej, i samoha režymu, jaki jaje zarehistravaŭ z metaj mienavita pakpić: maŭlaŭ, «jana chatniaja haspadynia, u jaje niama dośviedu, jana pryjšła litaralna z kuchni i zaraz «abłažajecca», i my ŭsie budziem ź jaje śmiajacca» — takaja była meta.
A atrymałasia ŭsio zusim pa-inšamu. Śviatłanu doŭha apisvali jak žonku Siarhieja Cichanoŭskaha. Prajšło šmat času, pakul jaje pačali abaznačać jak samastojnuju niezaležnuju asobu, jakaja sama robić svoj vybar. I dla mianie heta było vielmi pakazalna», — razvažaje Vola.
Kali Čajkoŭskaja pačynała pracu nad filmam, u jaho była inšaja rabočaja nazva: pa-anhlijsku «The Wife of» — umoŭna kažučy, «Čyjaści žonka», «Žonka kahości», tłumačyć jana.
«Pa-anhlijsku ty bačyš «The Wife Of» — i majecca na ŭvazie Siarhiej Cichanoŭski. Pa-biełarusku tak nie skažaš, niama dadatkovych słoŭcaŭ, jakija dajuć voś hety kantekst: žonka ŭ nazoŭnym skłonie, chacia majecca na ŭvazie «žonka — čyja». I što žonka biez kahości, sama pa sabie — niemahčyma. Voś taki fienomien.
Maja meta była — pakazać žančyn, jakija zmahajucca za vyzvaleńnie svaich mužoŭ — palitviaźniaŭ. Hetyja žančyny našmat bolš, čym prosta žonki mužoŭ, jakija siadziać u turmach. Mnie było cikava: jak usprymajuć žančyn, nakolki składanyja žyćciovyja situacyi prymušajuć prajaŭlać jakaści, jakija jany raniej nie prajaŭlali. I adnačasova — jak na heta reahuje hramadstva, navakolny śviet. U filmie jość razvažańni: «žančyny za mužam jak za kamiennaj ścianoj ci nie?» Adkul heta pajšło? Tam jość adkrytyja pytańni», — raspaviadaje jana.
Volha Čajkoŭskaja doŭha pieražyvała, što film vychodzić tak pozna. Chaciełasia jaho raniej vypuścić: u 2020 hodzie, u 2021-m. U vyniku jon vyjšaŭ u 2025-m. Ciapier źmiryłasia, kali jon trapiŭ na HBO.
«Taki film niemahčyma było vypuścić raniej i ŭ kantekście śvietu, taho, što zaraz adbyvajecca ŭ śviecie, film vychodzić u niejkaje inšaje vymiareńnie — kantekstualnaje, fiłasofskaje. Ja vielmi spadziajusia, što film budzie pravakavać ludziej na dumku», — kaža režysiorka.
«Dyktatura źniščyła kinafiestyval «Paŭnočnaje źziańnie»
Vola Čajkoŭskaja pavodle adukacyi žurnalistka, skončyła žurfak BDU. Ale znajšła siabie ŭ kinadakumientalistycy. U 2015 hodzie zasnavała mižnarodny kinafiestyval paŭnočnych i bałtyjskich krain «Paŭnočnaje źziańnie», i ciaham 5 hadoŭ jon prachodziŭ u mienskim kinateatry «Mir», pakazy byli i ŭ inšych haradach Biełarusi. Z 2020 hoda fest pierajšoŭ u anłajn i hibrydny farmat. Ciapier Volha žyvie i pracuje ŭ Talinie.
U 2026 hodzie sajt «Paŭnočnaha źziańnia» byŭ pryznany «ekstremisckim», a KDB Biełarusi abviaściła kinafiestyval «ekstremisckim farmiravańniem». Dla samoj Voli heta balučaja tema.
«Ja mahu dakładna skazać, što dyktatura źniščyła kinafiestyval «Paŭnočnaje źziańnie» ŭ toj formie i vyhladzie, u jakich jon isnavaŭ. Heta vielmi sumna, heta jak adsiečanaja ruka, jak historyja, jakuju spynili. Ja pryvoziła ŭ Biełaruś skandynaŭskija, bałtyjskija filmy. Kali my vyjšli ŭ anłajn — ludzi dziakavali. Dla mianie heta była sprava žyćcia, jakoj ja «hareła». My raśli, źjaŭlalisia partniory. Heta byŭ brend. Ciapier, znachodziačysia ŭ emihracyi, zachoŭvać heta jak brend takoha maštabu našmat składaniej. U Jeŭropie jość šmat svaich kinafiestyvalaŭ.
Vyhnańniu jość niejkaja miaža — ty možaš 20 hadoŭ žyć nie ŭ Biełarusi z pryčyny pieraśledu i kazać, što žyvieš u vyhnańni. Mnie chočacca pierastać vykarystoŭvać słova «vyhnańnie», ja nie chaču ŭvieś čas pazicyjanavać, što žyvu ŭ vyhnańni. Ja pažyła niekalki hadoŭ, a zaraz chaču pačuvacca ŭžo bolš upeŭniena i nie nazyvać heta vyhnańniem. Toje samaje i pra pazicyjanavańnie kinafiestyvalu — kolki ty možaš rabić kinafiestyval u vyhnańni? Heta rytaryčnaje pytańnie», — razvažaje zasnavalnica «Paŭnočnaha źziańnia» Vola Čajkoŭskaja.
Niekatoryja prajekty, nad jakimi ciapier pracuje Vola Čajkoŭskaja, źviazanyja ź Biełaruśsiu.
«Ja ž biełaruska, razmaŭlaju pa-biełarusku, dumaju pa-biełarusku. Jość niekalki kinaidej, i dakumientalnych, i hulniavych. Nie budu ŭdavacca ŭ padrabiaznaści. Spadziajusia, jany vyjduć. I buduć ź Biełaruśsiu źviazanyja».
«Śviatoje miesca pustym nie byvaje»
Ci jość dakumientalnaje kino ŭ Biełarusi? Ci zastałosia tam štości žyvoje? Ci źjaŭlajucca filmy biełaruskich tvorcaŭ na mižnarodnych kinafiestyvalach? Sama Vola ŭ Biełaruś nie jeździć i pryznajecca, što abjektyŭna acanić nie moža.
«Ja čuju, što ludzi kažuć, što tam ničoha nie adbyvajecca. Ale miarkuju, što «śviatoje miesca pustym nie byvaje». Viedaju, što jość maładyja tvorcy, i z-za taho, što miescy vyzvalilisia, kamuści budzie bolš prastory. Nie chaču nazyvać imionaŭ, ale štości adbyvajecca. Spadziajusia, što i na mižnarodnych fiestyvalach źjaviacca pracy biełaruskich tvorcaŭ. Kaniečnie, kali ludzi chočuć pracavać niezaležna — im składana, tamu što isnujuć cenzura, represii, jany pavinny być vielmi aściarožnymi.
Nu a ludzi, jakija chočuć pracavać na resursy dziaržavy, dumaju, taksama znojducca. Jość ža dziaržaŭnyja datacyi na stvareńnie hulniavych filmaŭ — padavajciesia. Inšaja sprava — pytańni jakaści, usiaho astatniaha. Bo kali jość cenzura, jość peŭnaja dziaržaŭnaja zamova prapahandysckaha kštałtu — pra jakaść nie vypadaje kazać», — vykazvaje svajo mierkavańnie režysiorka.