Na Vieniecyjanskim fiestyvali ŭpieršyniu za 40 hadoŭ pakazali film pra Biełaruś
Andrej Kuciła pracavaŭ nad im 5 hadoŭ.
Andrej Kuciła na Vieniecyjanskim kinafiestyvali
«Listy z maŭklivaj krainy» biełaruskaha dakumientalista Andreja Kuciły raskazvaje historyi ludziej, čyjo žyćcio źmianili represii, turma i vyhnańnie. Film dniami pakazali ŭ pazakonkursnaj siekcyi Vieniecyjanskaha kinafiestyvalu, piša Radyjo Svaboda.
Dahetul u aficyjnuju prahramu prestyžnaha fiestyvalu traplali tolki dźvie karciny, źviazanyja ź Biełaruśsiu — «Ivan Makaravič» (1968 hod) Ihara Dabralubava i «Idzi i hladzi» (1985) Elema Klimava.
Film Andreja Kuciły raskazvaje pra sučasnuju Biełaruś praz asabistyja historyi ludziej, jakija sutyknulisia z represijami, źniavoleńniem i žyćciom u krainie, dzie zvyčajny čałaviečy hołas moža stać pryčynaj pieraśledu. Nad karcinaj režysior pracavaŭ piać hadoŭ.
Dla kožnaha hieroja režysior šukaŭ svaju vizualnuju movu. A historyi piaci čałaviek pavinny byli skłaścisia ŭ svojeasablivuju mazaiku krainy.
Skryn z kinafilma
Na fiestyval u Vieniecyju Andrej Kuciła pryjechaŭ razam ź vialikaj mižnarodnaj kamandaj — biełarusami, palakami, litoŭcami i niemcami. Na aficyjnaj imprezie režysior i jahonaja kamanda ŭručyli dyrektaru fiestyvalu stos listoŭ palitźniavolenych. Heta piatnaccać dadatkovych listoŭ, jakija, pavodle Kuciły, dazvalajuć šyrej zrazumieć biełaruskuju rečaisnaść.
«Kali čałaviek ničoha nie viedaje pra Biełaruś, to jon paśla taho, jak pračytaje hetyja 15 listoŭ, upeŭniena budzie mieć uražańnie. Jany dajuć emacyjanalna-intymny, sacyjalna-palityčny kantekst taho, što siońnia adbyvajecca ŭ Biełarusi», — kaža režysior u intervju prahramie «PiK Svabody».
«List — heta nie tolki toje, što napisana na papiery»
Pieršapačatkova Kuciła zadumvaŭ film mienavita jak film na padstavie listavańnia. Ale za čas pracy nad im situacyja źmianiłasia: listavańnie palitviaźniaŭ pačali abmiažoŭvać, a potym faktyčna zabaraniać. Tym nie mienš režysior vyrašyŭ nie admaŭlacca ad pieršapačatkovaj formy.
Jon pačaŭ vykarystoŭvać nie tolki sapraŭdnyja listy, ale i teksty, stvoranyja na asnovie razmoŭ ź ludźmi, jakija prajšli praz represii, znachodziacca ŭ Biełarusi albo ŭžo źjechali.
«My paśpieli sabrać vialikuju kolkaść listoŭ, i paśla ja vyrašyŭ, što my zachavajem formu listoŭ, ale budziem vykarystoŭvać u tym liku natatki ludziej. My pravodzili šmat razmoŭ u formie intervju i paśla pracavali nad tym, jak by heta ŭkłałasia ŭ ahulnuju kancepcyju i formu listoŭ. List — heta nie tolki toje, što napisanaje na papiery», — tłumačyć Kuciła.
Dla jaho list staŭ chutčej vobrazam suviazi čałavieka z tymi, chto za kratami, chto zastaŭsia ŭ Biełarusi, i chto byŭ vymušany źjechać.
«My vyrašyli zachavać hetuju formu listoŭ, kab nadać filmu taki intymny charaktar. Nielha kazać, što heta naŭprost palityčnaje kino. Heta pierš za ŭsio kino pra los ludziej, pra emocyi, pra toje, jak ludzi tryvajuć u siońniašnija časy ŭ Biełarusi», — kaža režysior.
Piać čałaviek zamiest tysiač
Za apošnija šeść hadoŭ praz roznyja formy represij u Biełarusi prajšli dziasiatki tysiač čałaviek. Kuciła vybraŭ dla filma tolki piać historyj. Heta nie sproba pradstavić statystyčna «typovych» biełarusaŭ. Režysior kaža, što najpierš chacieŭ dać hołas ludziam z roznym dośviedam i roznaj pierśpiektyvaj.
Siarod ich — čałaviek, jaki pa-raniejšamu znachodzicca ŭ Biełarusi i sprabuje paźbiehnuć zatrymańnia. Historyja Vitolda Ašurka, jaki pamior u turmie. Maładaja dziaŭčyna, studentka i mastačka, jakaja znachodzicca ŭ žanočaj kałonii. Jaje historyja budujecca na malunkach, dziońnikach i listach.
«Pierš za ŭsio ja chacieŭ dać hałasy ludziej ź Biełarusi, pra Biełaruś, z roznaj pierśpiektyvy. Chtości jašče pa siońnia ŭ Biełarusi sprabuje paźbiehnuć zatrymańnia, žyć u hetych umovach. Kahości ŭžo z nami niama, jak Vitolda, jaki pamior — my viedajem, byŭ zakatavany ŭ turmie. Jość historyja dziaŭčyny, studentki, jakaja znachodzicca ŭ žanočaj kałonii i maluje takuju pierśpiektyvu maładoj mastački, tvorčaj asoby», — raspaviadaje Kuciła.
Animacyju stvarali hod
U filmie jość animacyja, subjektyŭnaja kamiera, historyi, raskazanyja amal vyklučna praz fatazdymki i vyjavy na ekranie manitora. Animacyja ŭ niekatorych epizodach spałučajecca z žyvymi dakumientalnymi kadrami.
Pavodle Kuciły, kala 20 chvilin animacyi ŭ stužcy stvaralisia prykładna hod.
«My nie vykarystoŭvajem štučny intelekt — i pryncypova. Jon jašče nie moža zrabić usich detalaŭ, usiaho taho, što ty chočaš. I heta ŭsio robicca rukami. Tamu heta zajmaje nievierahodnuju kolkaść času», — kaža režysior.
Asnovaj dla častki animacyi stali malunki adnoj z hieraiń, jakaja znachodziłasia ŭ kałonii. Paśla jaje vychadu na volu hetyja malunki stali materyjałam dla ilustrataraŭ, storybardzistaŭ i animataraŭ.
«Jana zrabiła cełuju sieryju malunkaŭ, na asnovie jakich pracavali ŭžo ilustratary, raspracoŭvajučy vizualnuju kancepcyju animacyi. Dałučajucca storybardzisty, jakija schiematyčna toje, što ŭ ciabie ŭ hałavie, pieranosiać na kampjutar, na ilustracyi. Paśla pačynajecca niepasredna praca animataraŭ, jakija zadajuć ruch i hetak dalej», — apisvaje praces Kuciła.
Kamanda aŭtaraŭ filma
Film na miljonnuju aŭdytoryju
Kuciła nie chavaje, što film ad samaha pačatku zadumvaŭsia nie tolki dla biełarusaŭ. Naadvarot, adna z hałoŭnych aŭdytoryj — ludzi, jakija viedajuć pra Biełaruś vielmi mała albo nie viedajuć ničoha. Paśla vieniecyjanskaj premjery jon pryvodzić prykład italjanskaj hladački, jakaja ŭpieršyniu pačuła pra Biełaruś mienavita dziakujučy filmu.
«Učora na premjery italjanka pieršy raz pačuła pra Biełaruś uvohule. Dla jaje adkryŭsia inšy śviet. Jana nikoli nie viedała, što takaja kraina jość i što tam adbyvajecca ŭnutry. Tamu ja nie skažu, što hety film rabiŭsia vyklučna dla biełarusaŭ. Chutčej dla tych, chto viedaje pra našu krainu albo vielmi mała, albo zusim nie viedaje», — kaža Kuciła.
Paśla fiestyvalnaj premjery ŭ filma budzie i dalejšaje žyćcio. Siarod partnioraŭ — polskaje telebačańnie, a taksama ZDF u kałabaracyi z ARTE. Film budzie pakazany ŭ Polščy, Hiermanii i Francyi. Jašče adzin važny partnior — Deutsche Welle, praź jakuju stužka pavinna atrymać niekalki moŭnych viersij i šyroki mižnarodny raspaŭsiud. Z takimi partniorami film moža pabačyć miljonnaja aŭdytoryja, spadziajecca aŭtar.