Raman Pratasievič staŭ hierojem francuzskaha špijonskaha ramana
Sud Centralnaha rajona Minska pryznaŭ knihu francuzskaha piśmieńnika Marka Levi «Noa» «ekstremisckimi materyjałami» ŭ Biełarusi. «Naša Niva» nieadkładna kupiła knihu i pračytała jaje dla vas.
Raman Pratasievič. Fota ź jahonaha TH-kanała, 1 sakavika 2026
«Noa» — treciaja kniha ź sieryi pra hrupoŭku chakieraŭ «9», jakija žyvuć u roznych kutkach śvietu i zmahajucca za spraviadlivaść. Napisanaja jana była niedzie ŭ 2020‑2021 hadach, bo tam niama ni słova pra vajnu va Ukrainie, ale častka padziej adbyvajecca ŭ Kijevie.
Sama kniha pačynajecca šmatabiacalna.
Voś pieršyja radki: «Akreścina, Minsk. Biełaruś. Ranica piatnicy. Darja čakaje ŭ kletcy pa susiedstvie z pakojem dla spatkańniaŭ užo try hadziny».
Chto takaja Darja? Hramadskaja aktyvistka, udzielnica supracivu. Z ranicy jana pracuje ŭ «Našaj Nivie», potym u «Niechcie» — pa siužecie, apošnich bastyjonach niezaležnych ŚMI ŭ Biełarusi, a ŭviečary ŭ niejkim «Biuro pa pravach čałavieka». Heta nie «Viasna», a niejkaja praŭładnaja arhanizacyja, ale, jak vyśvietlicca potym, usie tam dałučylisia da supracivu.
Z kim sustrakajecca Darja na Akreścina? Ź Mikałajem, mužam chatniaj haspadyni Śviatłany (jaje proźvišča nie nazyvajecca), jakaja pieramahła na vybarach viasnoj 2020 hoda dyktatara Łučyna. U inšym miescy napisana, što vybary prajšli 9 žniŭnia i potym štoniadzielu ładzilisia maštabnyja demanstracyi, a taksama akcyi žančyn.
Śviatłanu z dvaimi dziećmi ŭłady vykidvajuć u Vilniu i zabaraniajuć zajmacca hramadskaj dziejnaściu, Mikałaja pakidajuć u zakładnikach.
Darju zabjuć ułady na 27‑j staroncy. Heta siabroŭka adnoj z udzielnic hrupoŭki «9» Dženis, jakaja žyvie ŭ Tel-Avivie.
Dženis vyrašaje adpomścić i adpraŭlajecca ŭ Biełaruś. Ale ŭ krainu trapić składana. Hałoŭny redaktar haziety «Haarec» maje vychad: artykuł na šeść staronak pra muziej Šahała ŭ Viciebsku.
Paralelna Dženis traplaje ŭ niepryjemnuju situacyju. Jana napisała vialiki artykuł pra brytanskaha miljardera Keša, jaki maje ałmaznyja radoviščy ŭ Paŭdniovaj Afrycy.
Keš finansuje ŭ Brytanii niejkuju pravapapulisckuju partyju Harbiedža (mahčyma, uhadvajecca Reform UK Najdžeła Faradža) i maje blizkija kantakty z rasijskimi śpiecsłužbami. Keš padaŭ na Dženis u sud i patrabuje miljon funtaŭ kampiensacyi.
I voś tut novaja niečakanka. Dokazy datyčnaści Keša pieradaŭ biełaruski žurnalist Raman Pratasievič.
«Raman Pratasievič — uśmiešlivy małady čałaviek, svabodny, ale jaki chavajecca ad uładaŭ. Jon i jaho dziaŭčyna žyvuć na dźvie krainy — pamiž Polščaj i Litvoj. Raman naradziŭsia za hod da prychodu dyktatara da ŭłady i jašče padletkam dałučyŭsia da apazicyi. Upieršyniu jon udzielničaŭ u pratestach, kali jamu spoŭniłasia piatnaccać, jašče budučy školnikam. U toj čas tysiačy biełarusaŭ vychodzili na vulicy, aburanyja pieraabrańniem aŭtakrata i karupcyjaj, jakaja razburała krainu. Mienavita tady jon zacikaviŭsia palitykaj i staŭ aktyvistam. U siemnaccać hadoŭ jon užo byŭ administrataram dvuch pratesnych sajtaŭ. Pra jaho dziejnaść paviedamili ŭładam, ahienty słužby biaśpieki zatrymali jaho i katavali».
Apovied pra jaho pačynajecca ŭ Afinach, dzie Raman razam sa svajoj dziaŭčynaj Safijaj udzielničaje ŭ niejkaj važnaj palityčnaj kanfierencyi. Safija vystupaje z pałymianaj pramovaj pra toje, jak zachodnija miljardery finansujuć pravapapulisckija ruchi ŭ Jeŭropie.
Pa skančeńni kanfierencyi Raman zaŭvažaje sačeńnie ŭ horadzie i ŭ aeraporcie. Potym vy viedajecie, što adbyłosia.
Raman i Safija laciać rejsam Afiny — Vilnia. Ahienty KDB pačynajuć pamiž saboj bojku na borcie, samalot sadžajuć u Minsku. Ramana i Safiju aryštoŭvajuć, Raman, kab abaranić dziaŭčynu, daje pryznalnyja pakazańni.
Ale taksama paśpiavaje pakinuć zašyfravanaje pasłańnie siabram z hrupoŭki «9», i Dženis śpiašajecca na dapamohu. Praŭda, kab lehalna trapić u našu krainu, jana čamuści tajna dabirajecca ŭ furhonie, schavaŭšysia ŭ adsieku z karcinaj litoŭskaha mastaka Vitaŭtasa Kasiulisa.
U knizie jość paru dzivactvaŭ. Hałoŭnaja biełaruskaja turma — Akreścina, što praŭda, heta kompleks z dvuch budynkaŭ.
Raman Pratasievič padčas raniejšych svaich zalotaŭ tudy zdoleŭ padrabiazna apisać usie pavierchi i što tam tvorycca, i heta niebiaśpieka dla ŭładaŭ.
Paralelna Mikałaj, muž Śviatłany padčas sustrečaŭ z Darjaj praciahvaje dzielicca padrabiaznaściami pra Akreścina. Žonka načalnika Akreścina arhanizavała tam hrandyjoznuju pralniu, dzie ŭ pramym i pieranosnym sensach admyvaje ŭsie hrošy.
Štab KDB čamuści mieścicca pa adrasie Jasienina, 67.
Razam z tym u Biełarusi isnuje maštabnaje padpolle, i narod čakaje Dzień D.
Dženis traplaje ŭ Biełaruś, sustrakajecca z udzielnikami padpolla, ale jak trapić na Akreścina? Jana, napisaŭšy artykuł pra Šahała, vyrašaje zdacca milicyi, kab jaje adpravili ŭ turmu.
Mark Levi. Wikimedia Commons
Tam jana sustrakaje Ramana, źbitaha, ale niazłomlenaha.
Paralelna členy hrupoŭki «9» zakidvajuć u Biełaruś hruzaviki z roŭtarami i abstalavańniem, i ŭ Dzień D paralizujuć internet u Biełarusi, spyniajuć rejsy ŭ aeraporcie.
Mury Akreścina ruchnuli. Parol byŭ «Na ŭschodzie pačynajecca viasna». Dziasiatki tysiač čałaviek iduć da miažy, kab zrynuć reštki režymu. Paplečniki Łučyna źbiahajuć za miažu.
Kniha zakančvajecca šmatabiacalna: «Zastaŭšysia adzin u vielizarnym kabiniecie, Łučyn zdymaje słuchaŭku telefona, marna sprabuje datelefanavacca da kiraŭnika słužby biaśpieki, pahražaje jaho rasstralać. (…) Dyktatar imkliva nakiroŭvajecca da dźviarej kabinieta i, šyroka rasčyniŭšy ich, bačyć, što ŭ halerei nikoha niama. Dzie ŭvieś piersanał? Dzie jaho ciełaachoŭniki, ataše, usie, chto jamu prysłuhoŭvaje? Jon paśpiešliva abychodzić apuściełyja kabiniety, plaskaje dźviaryma, kliča na dapamohu.
Pa-vajskovamu dakładna razharnuŭšysia na miescy, jon viartajecca ŭ svoj kabiniet i zamykaje dźviery. Jaho rezidencyja akružanaja, Śviatłana ŭjazdžaje ŭ Minsk».
Čamu kniha nazyvajecca «Noa»? Noa — siabroŭka Dženis i topavaja supracoŭnica izrailskich śpiecsłužbaŭ, jakaja ŭ krytyčny momant na viertalocie prylataje ŭ Minsk, pieraapranuŭšysia ŭ formu AMAPa pranikaje na Akreścina i vyzvalaje Dženis i jaje novuju siabroŭku, biełaruskamoŭnuju źniavolenuju Irynu.