BIEŁ Ł RUS

Pieramožca «Załatoj litary» — Siarhiej Chareŭski

20.03.2012 / 19:04

Z knihaj «Sto tvoraŭ XX stahodździa. Narysy pa historyi mastactva i architektury Biełarusi najnoŭšaha času».

Premija zasnavanaja ŭ 2004 hodzie. U roznyja hady joju ŭznaharodžvalisia Aksana Biaźlepkina, Uładzimir Arłoŭ, Sieviaryn Kviatkoŭski, Siarhiej Chareŭski, Andrej Fiedarenka, Leanid Hałubovič.

Na «Załatuju litaru — 2011», pavodle śpisu Hłobusa, pretendavali 10 knih:

1. Jan Maksimiuk. «Słovy ŭ hołym poli» (ese).
2. Siarhiej Kalenda. «Iržavy pakoj ź biełymi špalerami» (proza).
3. Lavon Volski. «Miłaruś»(proza).
4. Maryja Martysievič. «Ambasada» (paezija).
5. Artur Klinaŭ i Volha Archipava. «Biełaruski avanhard 80-ch» (albom).
6. Siarhiej Chareŭski. «Sto tvoraŭ XX stahodździa» (narysy).
7. Pavał Kaściukievič. «Zbornaja RB pa niehałoŭnych vidach sportu» (proza).
8. Aleś Bialacki. «Litaratura i nacyja» (artykuły).
9. Arnold Makmilin. «Piśmienstva ŭ chałodnym klimacie» (artykuły).
10. Uładzimir Łobač. ULASLOVY (vieršy).

U finał vyjšli:

1. Lavon Volski. «Miłaruś» — 13%;
2. Aleś Bialacki. «Litaratura i nacyja» — 20%;
3. Siarhiej Chareŭski. «Sto tvoraŭ XX stahodździa» — 67%.

Adam Hłobus takim čynam prakamentavaŭ vyniki internet-hałasavańnia: «Ja zhodny z vynikami. Pryčym, dva razy ja staviŭ hałasavańnie, i dva razy jano pakazvała Siarhieja Chareŭskaha — «Sto tvoraŭ XX stahodździa. Narysy pa historyi mastactva i architektury Biełarusi najnoŭšaha času». Pryčym, pieramoha čakanaja. Niekalki hadoŭ tamu ja davaŭ premiju taksama jamu, ale jon jaje padzialiŭ ź Sieviarynam Kviatkoŭskim. I Siarhieju dastałasia tolki pałova. Ja paličyŭ, što kali čałavieku dastajecca pałova, to ničoha strašnaha, kali ja vyłuču jaho druhi raz. I praciah knižki, jakaja atrymała ŭžo pałovu, i dadadak da jaje atrymajuć druhuju pałovu».

Navina pra pieramohu zaśpieła Siarhieja Chareŭskaha ŭ Vilni: «

Heta kniha nie tolki pra mastactva i nie tolki pra mastakoŭ, kolki pra los našaj radzimy, pra los ludziej. Tut ceły ružaniec losaŭ samych roznych ludziej, roznych nacyjanalnaściaŭ, jaki skłaŭsia ŭ XX stahodździ ź imi.
Tam niamała histaryčnaj faktury, tam niamała śviedčańniaŭ ludziej, jakich ja jašče zaśpieŭ, ź jakimi ja paśpieŭ pahavaryć. Nu i, kaniečnie, hetaja kniha raźličanaja na tych, chto šanuje mastakoŭ, lubić mastactva, na tych, chto tvoryć sam».

Tradycyjna premija «Załataja litara» ŭručajecca 25 sakavika. Cyrymonija adbyvajecca ŭ adnoj z mbnskich kaviarniaŭ.

Čytajcie taksama:

Kamientary da artykuła