Hrodzienskamu abł-raj-har vykankamam hłyboka nasrać na hetych pluškinych. Bo takija baryhi padmurak ciapierašniaj ułady, jak kaliści hultai, ałkašy i bamžy byli padmurkam ułady balšavikoŭ. Ničoha nie źmianiłasia, u kaho jość, treba adabrać i padzialić siarod takich voś haładrancaŭ. Tamu šanoŭnyja žychary Zabałaci pryjdziecca vam samim raźbiracca z hetym śmietnikam i jahonymi nasielnikami. Dziaržava i jaje pradstaŭniki mohuć tolki karać i sadzić pa turmach bieź śledstva, dokazaŭ i h.d. ni ŭ čym nie pavinnych ludziej, a na takich voś haładrancaŭ u ich niama času...
Bobr
17.06.2023
Takoje čuvstvo čto staťja s sovbielii ili biełnivy. Hraždanie jevropiejcy, chotitie častnoj sobstviennosti na ziemlu, tierpitie. Kakoj vopros.?
Andatra
18.06.2023
Bobr , Pytańnie ŭ tym, što hetyja ludzi psichična chvoryja i ich treba lačyć - hetak ža sama, jak ałkaholikaŭ ci narkamanaŭ. Chvaroba hetaja nie ŭjaŭnaja niejkaja, a dobra viadomaja i apisanaja ŭ psichiatryi. A pryvatnaja ŭłasnaść nie admianiaje padparadkavańnia ahulnym praviłam sužyćcia.
rom
18.06.2023
Bobr , tak nichto i nie choča))
Hołas rozumu
18.06.2023
Heta asabistaja sprava čałavieka jak jamu žyć na svaim pryvatnym učastku, kali jon nie pieraškadžaje inšym. Lepš by dapamahli susiedziam uładkavać žyćcio trochi, čym danosy stračyć.
Inšy hołas
18.06.2023
Hołas rozumu, U vas hołas čaho zaŭhodna, ale tolki nie rozumu. Tut ža havorka viadziecca nie pra niejki volny čałaviečy vybar. Sindrom Pluškina - heta nie niejkaje biaskryŭdnaje dzivactva, a niebiaśpiečnaja psichičnaja chvaroba, jakaja ŭ tym liku škodzić inšym hramadzianam. Jany ž ciahajuć śmiećcie sa zvałak, i kali nie reahavać, to na miescy ichniaha ŭčastka nieŭzabavie budzie śmietnik z usim, što z hetaha vynikaje. Takich ludziej treba prosta lačyć, i susiedzi akurat nie suprać hetaha, jakraz i havorać, što treba. A bieź lačeńnia dapamahać im uładkavać žyćcio niemahčyma, heta jak ałkaholiku ci narkamanu dapamahać. Hrošaj i sił układzieš niamierana, a vynik budzie nulavy.
Hołas rozumu
18.06.2023
Inšy hołas,
U mižnarodnaj kłasifikacyi chvarobaŭ (ICD-11 / MKB-11 pa-rasijsku) niama 'sindroma pluškina'. Hetaja vydumanaja chvaroba isnuje vyklučna ŭ 'russkom mirie', jak asteachandroz i viehieta-sasudzistaja dystanija. A ŭ ICD jość hoarding syndrome, jak varyjant absesiŭna-kampulsiŭnaha razładu. Taki dyjahnaz moža pastavić kampietentny miedyk, a nie susiedzi ci rajvykankam z MUSarami. Bolš taho, usia siamja adrazu naŭrad ci moža chvareć na adzin i toj ža razład. Tut chutčej bolš składanaja situacyja - chtości ŭ siamji moža i mieć taki razład, niekalki členaŭ siamji mohuć jašče chvareć na ałkahalizm, ale ŭsia siamja ŭ cełym maje najpkrš razład sacyjalny - jany nie adaptavanyja da struktury hramadstva, u jakim žyvuć, tamu jany žyvuć u halečy, vałakuć sa śmietnikaŭ pałamanyja kanapy, a nie pryvoziać ich z polskaj ci litoŭskaj Ikiei, jak ichnyja susiedzi-kantrabandysty. Hetym ludziam najpierš patrebnaja sacyjalnaja dapamoha, praca, potym mabyć psichałahičaja ci psichijatryčnaja - ale pa ŭłasnym žadańni, a nie pa danosie kurkuloŭ, što stracili empatyju. Takich ludziej časta ŭdajecca padtrymać, kali susiedzi prapanujuć im pasilnuju padpracoŭku, ły prosta vitajucca, raŭmaŭlajuć, a nie bulinham zajmajucca. Nie chapaje svaich hłuzdoŭ susiedziam, dyk chaj ksiandza zaprosiać u jakaści miedyjatara. Tolki nie papoŭ pravasłaŭnych.
Doktier
18.06.2023
Hołas rozumu, tupień. Ty choť raz stałkivałsia s takimi lud́mi . Razhovarivał? Nie nužna im tvoja «dapamoha». U nich sovieršienno druhije prioritiety v žiźni. Oni psichičieski nie normalny. Zasuń siebie v dupu svoju kłaśsifikaciju. Problema jesť i eto nieosporimyj fakt. Takije ludi opasny dla samich siebia. I tiem boleje dla okružajuŝich. Vrači nifiha nie diełajut. Eto ich rabota dołžna byť. Vsie bojatsia čto upiekut nie toho koho nado. Prikryvajutsia kakimito bumažkami dla očistki soviesti. Čtob tipa nie natvoriť opiať to čto v sssr tvorili so svojej karatielnoj psichiatrijej. Nie uvažajemyje vrači. Jeśli vam prikažut tak vy vsie ravno primieniajetie svoju «miedicinu» kak karatielnyj instrumient. Dostatočno žiełanija odnoho čiełovieka. Ničiem vy nie łučšie toho čto było v sovkie. Vy chudžie. Ludi stradajut i tiem boleje rodstvieńniki takich ekziemplarov i dieti. No vsiem nakakať. Potom iz takich dietiej travmirovannych psichičieski nienormalnymi roditielami vyrostajut mańjaki i ubijcy. I tut vsie takije ach. A kak žie ž tak. Liciemiery.
Inšy hołas
18.06.2023
Hołas rozumu, Viadoma, sindrom Pluškina - nazva razmoŭnaja, pryniataja na postsavieckaj prastory, aficyjna hetaja chvaroba nazyvajecca inakš. Tym nie mienš, heta ŭsio ž chvaroba, i na takoj prasunutaj stadyi "empatyjaj" jaje nie vylečyć, patrebna surjoznaje ŭmiašańnie śpiecyjalistaŭ. I ludzi ničoha ŭ pryncypie nie dabivajucca bolšaha, kab śpiecyjalisty hetymi ludźmi (ci prynamsi ich lidarkaj) i zanialisia, nijakich samastojnych hvałtoŭnych dziejańniaŭ suprać ich jany nie čyniać. A słovami ŭździejničać sprabavali - dy kiraŭnica hetaj siamji ŭsprymaje ŭsie zaŭvahi ahresiŭna. Dy i abyvacielski heta pohlad - što psichična chvoraha možna pierakanać słovami ci niejkaj łaskaj i dabrom, hetym samym prosta admaŭlajecca toje, što heta chvaroba, a nie niejkaje dzivactva.
Da taho ž byŭ papiaredni sumny dośvied sužyćcia ŭ internacie, kali było ŭsio toje samaje, tolki na małoj prastory. I ludzi zadajuć rezonnaje pytańnie - a što budzie, kali nastanuć chałady? Što hetyja tavaryšy buduć rabić? Vohniščy palić pasiarod rukatvornaha śmietnika?
Paca-Vaca
18.06.2023
Heta nie samaja vialikaja prablema krainy)
padvojnyja standarty saŭkovaj dyktatury
18.06.2023
Kali b na niejkim učastku uźniali BČB albo prahukali ŽB, pytańnie rašyłasia b imhnienna. A tutaka čynušy biaśsilnyja :(
«Pryjazdžajuć navat z horada, kab na svaje vočy ŭbačyć hety «łakšery chaus». U Hrodnie siamja «pluškinych» žyvie praktyčna pad adkrytym niebam na zachłamlenym učastku
U mižnarodnaj kłasifikacyi chvarobaŭ (ICD-11 / MKB-11 pa-rasijsku) niama 'sindroma pluškina'. Hetaja vydumanaja chvaroba isnuje vyklučna ŭ 'russkom mirie', jak asteachandroz i viehieta-sasudzistaja dystanija. A ŭ ICD jość hoarding syndrome, jak varyjant absesiŭna-kampulsiŭnaha razładu. Taki dyjahnaz moža pastavić kampietentny miedyk, a nie susiedzi ci rajvykankam z MUSarami. Bolš taho, usia siamja adrazu naŭrad ci moža chvareć na adzin i toj ža razład. Tut chutčej bolš składanaja situacyja - chtości ŭ siamji moža i mieć taki razład, niekalki členaŭ siamji mohuć jašče chvareć na ałkahalizm, ale ŭsia siamja ŭ cełym maje najpkrš razład sacyjalny - jany nie adaptavanyja da struktury hramadstva, u jakim žyvuć, tamu jany žyvuć u halečy, vałakuć sa śmietnikaŭ pałamanyja kanapy, a nie pryvoziać ich z polskaj ci litoŭskaj Ikiei, jak ichnyja susiedzi-kantrabandysty. Hetym ludziam najpierš patrebnaja sacyjalnaja dapamoha, praca, potym mabyć psichałahičaja ci psichijatryčnaja - ale pa ŭłasnym žadańni, a nie pa danosie kurkuloŭ, što stracili empatyju. Takich ludziej časta ŭdajecca padtrymać, kali susiedzi prapanujuć im pasilnuju padpracoŭku, ły prosta vitajucca, raŭmaŭlajuć, a nie bulinham zajmajucca. Nie chapaje svaich hłuzdoŭ susiedziam, dyk chaj ksiandza zaprosiać u jakaści miedyjatara. Tolki nie papoŭ pravasłaŭnych.
napaminaje ždaniki