U katalickaj tradycyi, u litvinaŭ - inakš jak babami, babkami - nijak inakš nie nazyvali (mazurek heta zusim inšy typ vypiečki). Pra heta isnuje bahataja litaratura, što apisvaje praces padrychtoŭki draždžavoha ciesta na babki i trapiatkoje staŭleńnie da jaho z boku haspadyniaŭ domu, vialikuju raznastajnaść receptaŭ - čytajcie Hannu Ciundziavickuju, Ihnacyja Jackoŭskaha, Jana Bułhaka, Mielchijora Vańkoviča, hladzicie karciny Andryjoli i inšych krajovych mastakoŭ
a ŭ biełarusaŭ, jak častki Tryadzinaha Ruskaha Narodu prynamsi z 1830-ch mabyć i kulič i foudźja i ispołať i błahorastvorienije vozduchov. Heta pytajciesia ŭ Łatyšonka i Lemiašonka.
Hramatna - heta nazyvać aŭtentyčnyja rečy i źjavy pieršasnymi słovam pachodžańnia.
To bok "kulič" - heta pravilnaje słova, jakoje nie skažaje etymałohiju. Nie uskładniaje pierakład, razumieńnie i historyju. Nie dadaje redundancyi.
Prazrysta i jasna słova "kulič" havoryć nam čyja heta kultura i adkul usie abrady źviazanyja ź joj.
Takim čynam i słova "kamputar", i inšyja invaziŭnyja, - jak vy pišacie, - słovy majuć zastavacca poŭnaściu aŭtentyčnymi nie tolki dziela akademičnaści, ale i dla historyi ahułam.
Liču tak, bo heta racyjanalna i spraviadliva. Abiełarušvańnie nieałahizmami liču strełam sabie ž u nahu.
Jo
18.04.2025
Andruś , A jašče słova Hramatna budzie Piśmienna. Tak, dla ahulnaha raźvićcia.
Najpierš nie hałasi!
18.04.2025
Andruś , 1) jak słova moža "skazić etymałohiju" słova? I što takoje "redundancyja", katoruju kudyści i dadavać nie varta? 2) našaja kultura biełaruskaja, jak i "ŭsie našyja abrady źviazanyja ź joj". Možna dyskutavać pra słai, miežy i pryjarytety, ale što nie staražytnahreckaja u nas kultura, to napeŭna. Nie na staražytnahreckaj ža movie pišam i dumajem! 3) Invaziŭnyja słovy źniščajuć aŭtentyčnuju leksiku i adpaviedna aŭtentyčny sens. Tamu jany i invaziŭnyja. Słova "kamputar" abaznačaje novuju źjavu i novy sens, a słova "kulič", jak pustazielle, hłušyć aŭtentyku, jakuju mieli i majem biez "kuliča". 4) Pra nieabchodnaść biaśpiečnaj kulturałahičnaj i moŭnaj dystancyi kałonii ad mietrapolii, miarkuju, tut možna nie nahadvać.
3.a) Tut dobrym aryjenciram mohuć być praktyki Francyi, dzie moŭnyja invaziŭnaść i zapazyčanaści rehulujucca zakonam.
Jo
18.04.2025
Kab Naša Niva z takoj ža ŭpartaściu nam raspaviadała, čamu słovy mer i hubiernatar, heta invaziŭnyja rasijskija słovy, katoryja pryjšli da nas praź jaje.
911
18.04.2025
Jo, snova russkije vinovaty? Mer - francuzskoje, hubiernator - hriečiesko-łatinskoje.
911
18.04.2025
Kto ziemli biełorusskije imieł istoričieski, tot tak i nazvał. I russkij kulič i polskaja babka i paska. Vot i vieś skaz. Dla mienia - bułka.
Litvin
18.04.2025
KARAVAJČYK (Navahradak)
Najpierš nie hałasi!
18.04.2025
Litvin, za NavAhradak dziakuj. Tak, nie Nowogródek. A to pamiatajem tolki Miory, Liozna, Mijensk.
babka
18.04.2025
jakaja bułka? bułki
baby ž henyja pravasłaŭnyja jak dumajuć?
čiem bolšie kuličiej svoich žirnych istinno pravosłavnych napiekut, to tiem s bolšiej vierojatnosťju popadut v carstvije niebiesnoje?
nu
18.04.2025
babka, nu
a biełarusam potom dumaj - komu kuliči eti žirnyje skormiť? otpraviatsia v musorku
«Nikoli nie čuŭ słova «kulič» u žyvoj narodnaj movie». Jak nazyvać pa-biełarusku vielikodnuju vypiečku?
dužie kłaśni ukrajinci hatujuć pasočku - tak łaskava jany jaje nazvajuć
a ŭ biełarusaŭ, jak častki Tryadzinaha Ruskaha Narodu prynamsi z 1830-ch mabyć i kulič i foudźja i ispołať i błahorastvorienije vozduchov. Heta pytajciesia ŭ Łatyšonka i Lemiašonka.
To bok "kulič" - heta pravilnaje słova, jakoje nie skažaje etymałohiju. Nie uskładniaje pierakład, razumieńnie i historyju. Nie dadaje redundancyi.
Prazrysta i jasna słova "kulič" havoryć nam čyja heta kultura i adkul usie abrady źviazanyja ź joj.
Takim čynam i słova "kamputar", i inšyja invaziŭnyja, - jak vy pišacie, - słovy majuć zastavacca poŭnaściu aŭtentyčnymi nie tolki dziela akademičnaści, ale i dla historyi ahułam.
Liču tak, bo heta racyjanalna i spraviadliva. Abiełarušvańnie nieałahizmami liču strełam sabie ž u nahu.
1) jak słova moža "skazić etymałohiju" słova?
I što takoje "redundancyja", katoruju kudyści i dadavać nie varta?
2) našaja kultura biełaruskaja, jak i "ŭsie našyja abrady źviazanyja ź joj".
Možna dyskutavać pra słai, miežy i pryjarytety, ale što nie staražytnahreckaja u nas kultura, to napeŭna. Nie na staražytnahreckaj ža movie pišam i dumajem!
3) Invaziŭnyja słovy źniščajuć aŭtentyčnuju leksiku i adpaviedna aŭtentyčny sens.
Tamu jany i invaziŭnyja. Słova "kamputar" abaznačaje novuju źjavu i novy sens, a słova "kulič", jak pustazielle, hłušyć aŭtentyku, jakuju mieli i majem biez "kuliča".
4) Pra nieabchodnaść biaśpiečnaj kulturałahičnaj i moŭnaj dystancyi kałonii ad mietrapolii, miarkuju, tut možna nie nahadvać.
3.a) Tut dobrym aryjenciram mohuć być praktyki Francyi, dzie moŭnyja invaziŭnaść i zapazyčanaści rehulujucca zakonam.
Mer - francuzskoje, hubiernator - hriečiesko-łatinskoje.
Tak, nie Nowogródek.
A to pamiatajem tolki Miory, Liozna, Mijensk.
baby ž henyja pravasłaŭnyja jak dumajuć?
čiem bolšie kuličiej svoich žirnych istinno pravosłavnych napiekut, to
tiem s bolšiej vierojatnosťju popadut v carstvije niebiesnoje?
a biełarusam potom dumaj - komu kuliči eti žirnyje skormiť?
otpraviatsia v musorku