a maskoŭcy kazali što maskoŭskaja "kultura" bali, i balet ...
26.06.2025
voś jana maskoŭskaja "kultura", a maskoŭcy kazali što heta bali, balet , i h.d ,što Brachali prybłudy Maskoŭskija ? ? N. Mandeła siadzieŭ zusim pa inšamu...
Rabskaja psichałohija. Raby nie mohuć zrazumieć svabodu i roŭnaść, u ich u hałovach zamacavany ijerarchii. Jak u ijerarchičnych žyvioł. Raby nie marać ab svabodzie, jany marać stać rabaŭładalnikami i nabrać sabie raboŭ.
The Gentleman I Šmaranovski
26.06.2025
ciemra, Ašchien, a popasť v tiuŕmu možiet každyj ( śbili čiełovieka, nu, ili vas tupo podstavili, podbrosili) i ja posmotriu na vas sładkich, kak vy smožietie čto to dokazať v tiuŕmie, kto bydło a kto niet. Ludi chotiat vyžiť. I nikto nie chočiet słyť opuŝiennym.
ciemra
26.06.2025
The Gentleman I Šmaranovski, ja i nie kažu pra toje, što paŭstaŭ by i pieramoh sistemu. Ja pra ahulnaje ŭražańnie ad jaje
Anatol Starkou
26.06.2025
Usie hetyja turemnyja bajka Siarhieju treba było napisać i vydać knihaj. Marnuje čas na pustyje intervju i tym samym razdaje naleva i naprava materyjał svajoj budučaj knihi.
Ašchien
26.06.2025
Nu i kto mnie hovoritť budiet čto zieki v tiuŕmach normalnyje ludi. Možiet jesť tie kto po 328 prochodit,a ostalnoje bydło.
Andruś
26.06.2025
Dyk toje ž samaje i ŭ vojsku...
A vychodzić ža, što toje ž samaje i va ŭsim SOCYUMIE.
Usie ludzi hulajuć u hulniu, dzie jość praviły i abrady.
Kaliści daviałosia paznajomicca z adnym čełam, što pracavaŭ u viaźnicy. Dyk ja kažu jamu: "A što kali čałavieku u turmie dać knihu pa matanu?.. Taki čałaviek vyjdzie razumnym i karysnym dla hramadstva ź izalacyi"
A jon mnie ŭ adkaz: "A jakoje ž heta tady pakarańnie? Tak nielha. Čałaviek pavinien pakutavać za ździejśnienaje"
Padkreślu admietnaść - heta byŭ polski śpiecyjalist ź pienietencyjarnaj sistemy Polščy, a nie niejkaj tam Biełarusi...
Pa-sutnaści kultura hvałtu i ździekaŭ - heta ŭ kryvi ŭsich ludziej. Heta nie tolki asiejski ŭpłyŭ, a ahulnaja prablema niedaraźvitaści čałaviectva.
Pienitencyja
26.06.2025
Andruś , voś i ja tak dumaju. Pakarańniem źjaŭlajecca _abmiežavańnie voli_. Nie ździeki, nie hoład, nie choład, źbićcio i chvaroby. Inakš davajcie pryznajem usio heta aficyjna, ale skarocim terminy ŭ niekalki razoŭ.
Łomať soznanije
26.06.2025
[Red. vydalena]
łomajem fieodalnuju psichołohiju
26.06.2025
Za vniedrienije v soznanije i poddieržku podobnoj sistiemy otnošienij v buduŝiem dołžna byť ustanovlena uhołovnaja otvietstviennosť v vidie očień dlitielnych srokov.
«Zachodziš u kamieru, a jany kažuć: «My z taboj admaŭlajemsia siadzieć». Cichanoŭski raskazaŭ, jak sutyknuŭsia z prablemaj nizkaha statusu
Raby nie marać ab svabodzie, jany marać stać rabaŭładalnikami i nabrać sabie raboŭ.
a popasť v tiuŕmu možiet každyj ( śbili čiełovieka, nu, ili vas tupo podstavili, podbrosili) i ja posmotriu na vas sładkich, kak vy smožietie čto to dokazať v tiuŕmie, kto bydło a kto niet. Ludi chotiat vyžiť. I nikto nie chočiet słyť opuŝiennym.
A vychodzić ža, što toje ž samaje i va ŭsim SOCYUMIE.
Usie ludzi hulajuć u hulniu, dzie jość praviły i abrady.
Kaliści daviałosia paznajomicca z adnym čełam, što pracavaŭ u viaźnicy. Dyk ja kažu jamu: "A što kali čałavieku u turmie dać knihu pa matanu?.. Taki čałaviek vyjdzie razumnym i karysnym dla hramadstva ź izalacyi"
A jon mnie ŭ adkaz: "A jakoje ž heta tady pakarańnie? Tak nielha. Čałaviek pavinien pakutavać za ździejśnienaje"
Padkreślu admietnaść - heta byŭ polski śpiecyjalist ź pienietencyjarnaj sistemy Polščy, a nie niejkaj tam Biełarusi...
Pa-sutnaści kultura hvałtu i ździekaŭ - heta ŭ kryvi ŭsich ludziej. Heta nie tolki asiejski ŭpłyŭ, a ahulnaja prablema niedaraźvitaści čałaviectva.