U aŭtara pabłytany paniaćci hramadstva i dziaržava/ułada.
Gorliwy Litwin
23.11.2025
Ale ž Bieła-Ruskaje Adradžeńnie (ščyraje i etna-viaskovaje) akurat i hanarycca tym što ačyściła ziamielku harotnuju ad niaščyraj panska-łacinskaj kultury. Jakich ludziej i idei jano ŭdzymaje "na ščyt"? Jakija pryjarytety jaho kodavaj sistemy? prykładna takija ž, jak na Haici, u Libieryi i ŭ padobnych krainach. Z adnaho boku, vy, śvdomyja spadary, admaŭlajeciesia pryznać što 100 ci 200 hadoŭ išli tudy, dzie my ŭsie zaraz apynulisia. Ź inšaha boku, vas biantežyć i zasmučaje najaŭnaja situacyja. I dzie ž łohika?
Gorliwy Litwin
23.11.2025
Zatoje ŭ našym varvarskim etnaviaskovym karaleŭstvie dzieciam pryhonna-kałhasnych sialanaŭ nie daviałosia siabie mocna łamać, sušyć mazhi i vučycca, kab parabicca Vialikimi Načalnikami. Zatryjumfavali i tak, jak Vysakarodnyja Dzikuny Ž.-Ž.Ruso. Adradžeńnie ž mienavita tak i chacieła. To adkul hety ałahičny sum?
Kryvadušša
23.11.2025
Palaki šanujuć historyju čyhunki, jakuju zbudavali rasiejcy pry rasiejskaj impieryi. Sa słoŭ aŭtra - heta prajava vysokaha kulturnaha raźvićcia polskaha hramadstva. Kali toje ž samaje robiać biełarusy, naprykład, śviatkujuć ci ŭšanoŭvajuć niešta rasiejskaje/impierskaje, to tyja ž samyja aŭtary pačynajuć abražać biełarusaŭ u ich niestałaści, niesamavitaści, dy j jašče cetliki panaviešvajuć u lubovi da rasiei. A kali toje ž samaje adbyvajecca ŭ Polščy, to heta “vysokaja kultura hramadstva”, a ŭ Biełarusi toje ŭžo prorva. Voś takoje kryvadušša. Hladzicie ničoha nie pierabłytajcie. Vysnova tut adna - treba mieć hodnaść, a nie haspadaroŭ, a nie maje roźnicy adkul jany - z uschodu ci zachadu!
O da
23.11.2025
Kryvadušša, o da, eto otdielnaja priekrasnaja tiema chartijnoho aktiva. Kak tam Avhustovskij kanał, nikomu nie žmiet?
Takaja detal
23.11.2025
Kryvadušša, jość roźnica pamiž pamiaćciu łakalnaj historyi, a staŭleńniem da Rasii/SSSR. I ŭ hetym płanie VIALIKAJA roźnica pamiž biełarusami i palakami.
Kryvadušša, u Polščy ceniać architekturny i inžynierny pomnik, jakim źjaŭlajecca čyhunka, a taksama žyćcio miascovaj supolnaści, jakaja vakoł čyhunki paŭstała. Ale rasijskaha cara pry hetym nie chvalać.
A ŭ Biełarusi ž chvalać rasijskich caroŭ, a kulturnyja pomniki niščać.
Pachvalna
23.11.2025
Takaja detal , što, znajšli sabie zachodnich haspadaroŭ, što navat hatovy apraŭdvać lubyja ich dziejańni?
Takaja detal
23.11.2025
Pachvalna, oj tak, nie padabajucca fakty i niama kontrarhumientaŭ - źjaŭlajucca abrazy. Pry čym jak heta typova dla ruskich niešta pisać pra zachodnich haspadaroŭ.
Niet nikakoj propasti
23.11.2025
Vsie eta "propasť" prieodolevajetsia za nieskolko let pośle vviedienija vybornoho miestnoho samoupravlenija. Lubaja ottiepiel dažie v nyniešnich usłovijach - i srazu lezut iniciativy śnizu, dvorovyje čaty i t.d. - samoorhanizacija. Očumitielnyje rasskazy pro vysšije rasy za sosiednimi hranicami očień silno biesiat.
Gorliwy Litwin
23.11.2025
Niet nikakoj propasti, pryviadu prykłady tolki 2-ch polskich arhanizacyj jakija isnujuć užo bolš za 150 hadoŭ. Ochotnicza straz pozarna (dabraachvotnaja pažarnaja achova) i Kolo gospodyn wieskich (koła viaskovych haspadyniaŭ). heta mnohija dziasiatki tysiačaŭ čałaviek i svojeasablivaja hramadzianskaja kultura, jakija ŭźnikli ŭ momant ahnulnajeŭrapiejskaha pika nac. budaŭnictva. U palakaŭ nie było dziaržaŭnaści, a takija arhanizacyi ŭžo byli. Heta toje, čaho ŭ vašaj ruskaj "ižechieruvimskaj" papoŭska-čekisckaj "cyvilizacyi" nikoli nie było i nikoli nie budzie. Chto palakam uvodziŭ hety padmyrak miascovaha samakiravańnia? jany sami ŭviali. A vy, abłomavy-maniłavy, budziecie viečna raspaviadać hitoryju jak kaliści heta taksama zrobicie. Nie zrobicie i praz nastupnyja 150 hadoŭ. Tamu što ižechieruvimy.
Litvinu
23.11.2025
Gorliwy Litwin, skaži Litvin, a etot voobrožajemyj russkij, kotoroho ty "udiełyvaješ" v svoich pramovach arhumientami iz dietskoho sada, on v odnom s toboj pomieŝienii? Vot vižu v tvojej odnuškie-jevrostudii taburietka, śleva škaf s Narnijej, sprava - s VKŁ... on siejčas na taburietkie, da? Ot nieho razit vodkoj i kisłoj kapustoj, śmierdit na vieś apartamientamient? Pribieriś, Litvin. Isčieźniet snačała voń, a potom i russkij.
Paślaimia
23.11.2025
"Saviecki i łukašenkaŭski režymy nie dazvolili paŭstać kultury,...A moža — što horaj — źniščyli ŭ ludziej pačućcio supolnaści."- heta ahułam maskoŭski režym robić z usimi padniavolenymi narodami. Abiezkulturvańnie i raźjadnańnie - heta typovyja aznaki dziejańnia satany, jaki imkniecca abydlačyć čałavieka.
Analityk
23.11.2025
Bo ŭ Biełarusi niama 2‑tysiačnych viosak.
Voś tak
23.11.2025
Heta praŭda, što saviecki i łukašenkaŭski režymy nie dazvolili paŭstać kultury. Tamu absurdna čytać, jak biełarusy adurmanienyja kamunistyčnaj prapahandaj nazyvajuć (post)savieckaść... fašyzmam.
Ale ŭ epochu internetu prosta śmiešna ŭsio valić na režym. Davajcie budziem ščyrymi, usio bolš prajektaŭ pra historyju, navat chapała ŭ 2010-ja, ale šmatlikim biełarusam na vialiki žal da adnaho miesca svaja historyja, svaja kultura. Ok, možna prydumać, što voś u Biełarusi całkam zabaroniena (što taksama niapraŭda), ale jak tady patłumačyć, što bolšaść biełarusaŭ za miažoj navat nie choča viartacca da biełaruskaj movy. Navat kalapalityčnyja dziejačy nie ŭ stanie pa biełarusku razmaŭlać. I apraŭdańnie, što Łuka zabaraniaje ŭžo nie pracuje. Chacia, ab čym havorka, kali navat nobieleŭskaja łaŭreatka dalej ličyć rasiejskaje našym i zastupajecca za svaju rasiejskuju movu budučy za miažoj i na fonie situacyi ŭ Biełarusi i Ukrainy.
Tak vyhladaje z boku
23.11.2025
Kulturnaja prorva jość, pry čym niejmavierna, abo navat nievierojatno vialikaja. Pyčynajučy ad staŭleńnia da svajoj movy i historyi pa palityčny viektar. Cikavaść da łakalnaj historyi taksama vielmi važnaja. Bo z nacyjanalnaj śviadomaściu jakraz u palakaŭ prablem niama. Mahčyma, tamu niekatoryja mocna abrusiełyja biełarusy ź niejkim žacham i nierazumieńniem u paraŭnańni z denacyjanalizavanaj Biełaruśju, budučy ŭ Polščy nazyvajuć zvyčajnych palakaŭ nacyjanalistami. Toje, što ŭ Polščy narmalna - u Biełarusi amal nacyzm, kali karystacca słovami prapahandy.
Ale, prablema ŭ tym, što navat kali pradstaŭlajecca vidavočnyja fakty ab roźnicy i prorvie, źjaŭlacca častka biełarusaŭ, jakaja nie majučy arhumientaŭ sprabuje zatknuć rot i kidajecca papulizmami typu "nie toj narod". Ok, kali z narodam usio tak dyk nie narakajcie, što ŭ Biełarusi nie jak u toj Polščy.
Dadada staryje pieśni
23.11.2025
Tak vyhladaje z boku , a čamu u toj Polščy ni jak u toj Švejcaryi? Tožie "prorva", a čieho tak, a? A tam dažie niet šviejcarskoj movy! A v Ałbanii - jesť mova, i tožie "prorva". Možiet, istorija - eto boleje słožnaja štuka, s kučiej ścienarijev i obstojatielstv, a nie vot eta primitivnaja fihnia dla zombi pro movu-viru-armiju?
Pra kulturnuju prorvu miž sučasnym biełaruskim i polskim hramadstvami
Kali toje ž samaje robiać biełarusy, naprykład, śviatkujuć ci ŭšanoŭvajuć niešta rasiejskaje/impierskaje, to tyja ž samyja aŭtary pačynajuć abražać biełarusaŭ u ich niestałaści, niesamavitaści, dy j jašče cetliki panaviešvajuć u lubovi da rasiei. A kali toje ž samaje adbyvajecca ŭ Polščy, to heta “vysokaja kultura hramadstva”, a ŭ Biełarusi toje ŭžo prorva. Voś takoje kryvadušša. Hladzicie ničoha nie pierabłytajcie.
Vysnova tut adna - treba mieć hodnaść, a nie haspadaroŭ, a nie maje roźnicy adkul jany - z uschodu ci zachadu!
A ŭ Biełarusi ž chvalać rasijskich caroŭ, a kulturnyja pomniki niščać.
Ale ŭ epochu internetu prosta śmiešna ŭsio valić na režym. Davajcie budziem ščyrymi, usio bolš prajektaŭ pra historyju, navat chapała ŭ 2010-ja, ale šmatlikim biełarusam na vialiki žal da adnaho miesca svaja historyja, svaja kultura. Ok, možna prydumać, što voś u Biełarusi całkam zabaroniena (što taksama niapraŭda), ale jak tady patłumačyć, što bolšaść biełarusaŭ za miažoj navat nie choča viartacca da biełaruskaj movy. Navat kalapalityčnyja dziejačy nie ŭ stanie pa biełarusku razmaŭlać. I apraŭdańnie, što Łuka zabaraniaje ŭžo nie pracuje. Chacia, ab čym havorka, kali navat nobieleŭskaja łaŭreatka dalej ličyć rasiejskaje našym i zastupajecca za svaju rasiejskuju movu budučy za miažoj i na fonie situacyi ŭ Biełarusi i Ukrainy.
Ale, prablema ŭ tym, što navat kali pradstaŭlajecca vidavočnyja fakty ab roźnicy i prorvie, źjaŭlacca častka biełarusaŭ, jakaja nie majučy arhumientaŭ sprabuje zatknuć rot i kidajecca papulizmami typu "nie toj narod". Ok, kali z narodam usio tak dyk nie narakajcie, što ŭ Biełarusi nie jak u toj Polščy.