Mad́jar užie nieskolko raz tak priedupriedił łukašienko, i eto čmo ni razu nie otrieahirovało.., čto samo po siebie rieakcija - boitsia znatno.
Da už
26.05.2026
Andrus, ludi kotoryje priedstavlajut uhrozu nikohda nie uhrožajut. Ja nie pripomniu čtoby Putin uhrožał vtoržienijem v Ukrainu. Ili Hitler Polšie. Kohda uhrožajut, kak uhrožajet siejčas rf, eto hovorit o słaboj pozicii. Silnyj nie uhrožajet on prosto pokazyvajet siłu.
Indrid Cold
26.05.2026
Da už, pavažany, daŭno padklučylisia? Pujło miesiac pryžyŭsia pierad vajnoj, a pierad joj hadzinu raskazvaŭ pra nastupstvy dapamohi Ukrainie i pahražaŭ usiamu śvietu. A potym jašče tom dni pahrozy sypalisia. Tamu nie treba pisać kamientary, kali nie viedaješ matčaści. A Madiar pravilna kaža. Piaćsot celaŭ - heta usia ekanomika Łukašystskaja.
Da
26.05.2026
Da už, eto poka nie uhrozy a prieduprieždienije Łukašienko, čto vtoroho 2022 hoda nie budiet, čto s nim bolšie nikto nie budiet razhovarivať i słušať jeho briedni pro 4 pozicii. Jeśli jeŝie raz on priedostavit Rośsii płacdarm ili napriamuju vovlečiet Biełaruś v hriaznyje ihry kriemla, to priletit tak čto mało nie pokažietsia.
na fota hladžu...
26.05.2026
«Madźjar» ?
@Proischoždienije: Drievnije mad́jary sformirovaliś v lesostiepnoj zonie Urała i Zapadnoj Sibiri (baśsiejn riek Toboł i Irtyš). Iznačalno oni vieli kočievoj obraz žiźni. Vielikoje pieriesielenije: V koncie IX vieka (około 896 hoda) pod priedvoditielstvom voždia Arpada mad́jary prišli v Jevropu i osieli v Karpatskom baśsiejnie, vytieśniv ili aśsimilirovav miestnyje plemiena. Etot prociess v vienhierskoj istoriohrafii nazyvajut «Obrietienijem rodiny». Jazyk: Vienhierskij jazyk otnositsia k uhorskoj hruppie uralskoj jazykovoj sieḿji. On nie rodstvienien ni odnomu iz sosiednich jevropiejskich jazykov, vklučaja słavianskije, hiermanskije ili romanskije.@ II
I hłaza raskosyje...
27.05.2026
na fota hladžu...,
S priobrietienijem vas! Vot tak, błahodaria novostiam v NN, niekotoryje uznajut o bohatom raznoobrazii jevropiejskich jazykov i byłych pieriesielenijach narodov.
Maks
26.05.2026
[Red. vydalena]
Mda
26.05.2026
Užie major VSU uhrožajet, 500 cielej v Biełarusi on vybrał. 500! Dožiliś. Rov nado kopať nu juhie.
Indrid Cold
26.05.2026
Mda , chyba ŭ niebie treba kapać!
Ždiems
26.05.2026
Mda , udariť po mozyŕskom NPZ nikakoj rov nie pomiešajet. A v Minskie nakryť " Płanar" i jeŝio s diesiatok priedprijatij biez problem. Tak čto soviet Łukašienko zakryť svoje podduvało kriemlevskije i nikomu nie uhrožať jakoby svoim JAO. Nie pomožiet. A už ob udarie na Drozdy, na kottiedži chołujev v d. Tarasovo miečtajut počti vsie biełorusy. Vstriečať ukrainskije VSU budiem kvietkami.
Da
26.05.2026
Mda , vańka, tak v čiem problema, idi bystrieje kopaj, a nie iz kabinieta kommientarii popisyvaj.
Taktyčny Dron
26.05.2026
Roŭ ad dronaŭ?
Chryč
27.05.2026
Ždiems,ch...tkami.Budut,oha.Osobienno tie,kotorych rakietami na zavodach nakrojet ich rodnyje
Mda
26.05.2026
Taktyčny Dron, oni polezut, počti uvierien.
Vola
26.05.2026
Mda, a čaho ty tak turbuješsia za režym?
.
26.05.2026
Što ž viedaje Ukraina pra płany Łukašenki? Pastajannyja papiaredžańni Zialenskaha i vajskovaha kiraŭnictva pra pahrozu ad Biełarusi, zvanok Makrona, razvarot u adnosinach da biełaruskaj apazicyi i vizit Cichanoŭskaj (paśla amal 6 hod jaje ihnaravańnia). Udar taktyčnaj jadziernaj zbrojaj z Mahiloŭščyny pa Kijevie, novy nastup, novaja hibrydnaja ahresija ŭ bok Ukrainy, masiŭnaja IPSA ź niezrazumiełymi metami?
Indrid Cold
26.05.2026
., słabaja Rasieja - mažlivaść vyzvalić Biełaruś ad akupantaŭ i vyrašyć kančatkova pytańnie ab pahrozie z poŭnačy. A biełarusy dapamohuć na vieści paradak.
.
26.05.2026
Zamianić umacavanuju miažu 1084 km na nieabaronienuju miažu 1283 km i nieabchodnaść navodzić paradak na 207.6 tys km2. Achviaravać ukraincami pa-za miežami terytoryi Ukrainy nie ŭ metach vyzvaleńnia Ukrainy. Vy ŭ niejkich marach pra chalavu i cud.
Indrid Cold
27.05.2026
., z čaho vy vyrašyli što Biełaruś budzie nie zabiaśpiečanaja? Biełarusy nie na baku maskaleŭ. Miesiac budzie praciahvacca začystka ad zdradnikaŭ, nie bolej.
.
27.05.2026
Heta ŭsio surjozna? Nie školnik piša? Niečakany dla mianie arhumient. Navat u 2020-m nie sustrakaŭ takoha aptymizmu.
Jak źbirajecie rabić "začystku"? Masavyja rasstreły, pasadki, źniavoleńni? Dakładnyja śpisy abo kryteryi ŭžo padrychtavali? Možacie acanić kolkaść siłavikoŭ, ich blizkich, čynoŭnikaŭ - vykanaŭcaŭ viertykali, nastaŭnic - udzielnic falsifikacyj, rabočych z zavodaŭ, jakija pracujuć na vajnu?
Navat pry samym aptymistyčnym scenaryi pieramohi prablemy ŭ momant źmieny ŭłady nie zakončvajucca, a tolki pačynajucca. Pieršyja hady reform buduć vielmi ciažkimi i z ryzykami revanšyzmu. Pahladzicie na Vienhryju pad Orbanam, na prarasiejskija siły ŭ Hiermanii dahetul, na Łatviju, jakaja praź dziesiacihodździ niezaležnaści maje istotnuju častku ruskamoŭnaha hramadstva, jakoje drenna intehrujecca ŭ nacyjanalnuju dziaržavu. Na Ukrainu, jakaja nie adnojčy paśla atrymańnia niezaležnaści adstojvała jeŭrapiejski vybar, dzie supraćstajańnie z ruskim śvietam było nie tolki źniešniaj pahrozaj, a pastajannaj unutranaj prablemaj. Na Polšču, ŭ jakoj da ŭłady viartalisia byłyja kamunisty i jakija dahetul niadrenna siabie adčuvajuć u novaj krainie. I ŭ Biełarusi nie moža być lepš: ja miarkuju, što minimum dva pakaleńni jašče buduć aktualnymi nastalhii pra savieckaje, ruski śviet, nibyta stabilnyja hady Łukašenki. (I heta, paŭtaru, pry ŭmovach pieramohi.)
qwerty
26.05.2026
Hłavnoje nie prievratiťsia v podobije putinskich triepačiej, kotoryje tolko i mohut, čto sypať uhrozami.
nie taki, jak jość
26.05.2026
zanadta šmat słovaŭ, spadar vajskovy. Ci vy nia viedajecie, na kaho pracujuć biełaruskija NPZ? 🤔
Karpienkov i Karajev vchodit v TOP 500 cielej Madiara. Priedstavlajem, kak eti diejatieli v panikie i so strachom v hłazach biehut po polu, pryhaja čieriez zarośli i kusty v popytkie skryťsia ot voźmiezdija Busłov Paleśsia. Busły očień soskučiliś po svojej Rodinie, ždut i nie dožduťsia, čtoby viernuťsia i pokazať etim uhnietatielam biełaruskoho naroda, na čto oni sposobny.
Indrid Cold
26.05.2026
Vsie budiet, biełarusy, zadanaču na dron jaki budzie hnać Karpienkova.
nie taki, jak jomć
26.05.2026
Vsie budiet, biełarusy, ničoha nie budzie)) kali chočuć stralać - stralajuć a nie mielać jazykom. Padstaŭ było krychu bolš čym dastatkova.
...
27.05.2026
nie taki, jak jomć, Tamu što stralać nie chočuć. Ale buduć, kali spatrebicca
nie taki, jak jość
27.05.2026
..., achach… nu a kali nia chočuć, navošta jazykom plavuzhać, ci ŭ Trampa heta zarachnaje?))
Zachar
26.05.2026
Škłoŭski svmazvaniec dumaŭ, što jon tolki adziny ŭmieje “žestačajše”. A voś i pamyliŭsia. Ciapier i ź im taksama “žestačajše”. Heta adzinaja mova, jakuju jon razumieje.
Foto ałfavita vsie vidieli
26.05.2026
Łukašienko i jeho hienierałam, siłovikam i propahandistam nado chorošo pomniť, čto ukraincy eto jemu nie dobrieńkije biełarusy s ćvietočkami, kotoryje jeŝio i musor za soboj na protiestach ubirajut. Ukraincy pośle dronovoj ataki mohut jeŝio dla prikoła i ałfavit słožiť iz ostankov sieḿji Łukašienko, siłovikov i propahandistov.
niešta niezrazumieła
26.05.2026
što takoje ŭ lesie zdochła Čamu jany tak uzialisia ščypać łuku za vusy. Čatyry hady byccam i nie bačyli jaho. A tut štodzień, to padkoł.
Ŭsio zrazumieła
27.05.2026
Bo nie mahli, a ciapier majuć siłu! Ja kab moh, taksama paščypaŭ, i nie tolki
500 dronaŭ
26.05.2026
Heta niepryjemna, ale nie krytyčna. prykładna hetulki kožnuju noč pamiž rasijaj i ukrainaj lotaje. A što budzie paśla, Broŭdzi nie choča raspavieści?
Vij
27.05.2026
500 dronaŭ, A paśla ty stanieš častkaj łuhandonskaha śvietu i pojdzieš pad achmataŭskimi rulami ŭ ataku na Kijaŭ z mosinkaj biez patronaŭ i ŭ savieckaj kascy 1946 hoda.
Ajnene
27.05.2026
500 dronaŭ, usraliś užie? Da, voniučka-łukašist?
Hovori pravdu
26.05.2026
Śpili mušku, kroška.
Indrid Cold
27.05.2026
Hovori pravdu, na tvaim baku, ja by nie bałaboliŭ za šmat, bo celaŭ moža stać 501
Koła Historyi
27.05.2026
Nu voś amal i dažyli, tyja samyja sakralnyja "pa 500" ale jość niuans
Kałdyr
27.05.2026
Očevidna čto buduć bambić Ylitnyja ŽK! Tak im i nada! "Letaki letiať-budiemo vsich bambić" (s)
Madiar Siła!!!!
27.05.2026
Nadiejuś piervymi budut riezidiencii i vpk
NN, proviedi opros
27.05.2026
Skolko iz etich kommientatorov - vnie Biełarusi i skolko - v Biełarusi?
Očievidno žie, čto za obstrieły topiat tie, kto ujechał. Miesť miesťju, no mnie, nieujechavšiemu, pod obstrieły nie chočietsia.
«Pieršyja 500 celaŭ užo na ałoŭku». Kamandujučy Siłami bieśpiłotnych sistem USU papiaredziŭ Łukašenku
Tamu nie treba pisać kamientary, kali nie viedaješ matčaści.
A Madiar pravilna kaža. Piaćsot celaŭ - heta usia ekanomika Łukašystskaja.
@Proischoždienije: Drievnije mad́jary sformirovaliś v lesostiepnoj zonie Urała i Zapadnoj Sibiri (baśsiejn riek Toboł i Irtyš). Iznačalno oni vieli kočievoj obraz žiźni.
Vielikoje pieriesielenije: V koncie IX vieka (około 896 hoda) pod priedvoditielstvom voždia Arpada mad́jary prišli v Jevropu i osieli v Karpatskom baśsiejnie, vytieśniv ili aśsimilirovav miestnyje plemiena. Etot prociess v vienhierskoj istoriohrafii nazyvajut «Obrietienijem rodiny».
Jazyk: Vienhierskij jazyk otnositsia k uhorskoj hruppie uralskoj jazykovoj sieḿji. On nie rodstvienien ni odnomu iz sosiednich jevropiejskich jazykov, vklučaja słavianskije, hiermanskije ili romanskije.@ II
S priobrietienijem vas!
Vot tak, błahodaria novostiam v NN, niekotoryje uznajut o bohatom raznoobrazii jevropiejskich jazykov i byłych pieriesielenijach narodov.
Pastajannyja papiaredžańni Zialenskaha i vajskovaha kiraŭnictva pra pahrozu ad Biełarusi, zvanok Makrona, razvarot u adnosinach da biełaruskaj apazicyi i vizit Cichanoŭskaj (paśla amal 6 hod jaje ihnaravańnia).
Udar taktyčnaj jadziernaj zbrojaj z Mahiloŭščyny pa Kijevie, novy nastup, novaja hibrydnaja ahresija ŭ bok Ukrainy, masiŭnaja IPSA ź niezrazumiełymi metami?
Vy ŭ niejkich marach pra chalavu i cud.
Jak źbirajecie rabić "začystku"? Masavyja rasstreły, pasadki, źniavoleńni?
Dakładnyja śpisy abo kryteryi ŭžo padrychtavali? Možacie acanić kolkaść siłavikoŭ, ich blizkich, čynoŭnikaŭ - vykanaŭcaŭ viertykali, nastaŭnic - udzielnic falsifikacyj, rabočych z zavodaŭ, jakija pracujuć na vajnu?
Navat pry samym aptymistyčnym scenaryi pieramohi prablemy ŭ momant źmieny ŭłady nie zakončvajucca, a tolki pačynajucca. Pieršyja hady reform buduć vielmi ciažkimi i z ryzykami revanšyzmu.
Pahladzicie na Vienhryju pad Orbanam, na prarasiejskija siły ŭ Hiermanii dahetul, na Łatviju, jakaja praź dziesiacihodździ niezaležnaści maje istotnuju častku ruskamoŭnaha hramadstva, jakoje drenna intehrujecca ŭ nacyjanalnuju dziaržavu. Na Ukrainu, jakaja nie adnojčy paśla atrymańnia niezaležnaści adstojvała jeŭrapiejski vybar, dzie supraćstajańnie z ruskim śvietam było nie tolki źniešniaj pahrozaj, a pastajannaj unutranaj prablemaj. Na Polšču, ŭ jakoj da ŭłady viartalisia byłyja kamunisty i jakija dahetul niadrenna siabie adčuvajuć u novaj krainie.
I ŭ Biełarusi nie moža być lepš: ja miarkuju, što minimum dva pakaleńni jašče buduć aktualnymi nastalhii pra savieckaje, ruski śviet, nibyta stabilnyja hady Łukašenki. (I heta, paŭtaru, pry ŭmovach pieramohi.)
Tamu što stralać nie chočuć. Ale buduć, kali spatrebicca
Ukraincy pośle dronovoj ataki mohut jeŝio dla prikoła i ałfavit słožiť iz ostankov sieḿji Łukašienko, siłovikov i propahandistov.
Čamu jany tak uzialisia ščypać łuku za vusy.
Čatyry hady byccam i nie bačyli jaho.
A tut štodzień, to padkoł.
prykładna hetulki kožnuju noč pamiž rasijaj i ukrainaj lotaje.
A što budzie paśla, Broŭdzi nie choča raspavieści?
A paśla ty stanieš častkaj łuhandonskaha śvietu i pojdzieš pad achmataŭskimi rulami ŭ ataku na Kijaŭ z mosinkaj biez patronaŭ i ŭ savieckaj kascy 1946 hoda.
Očievidno žie, čto za obstrieły topiat tie, kto ujechał.
Miesť miesťju, no mnie, nieujechavšiemu, pod obstrieły nie chočietsia.