A što, nielha patelefanavać i zaranioŭ zakaz zrabić, kab restaran moh padrychtavać nieabchodnyja pradukty? Heta ž nie Minsk, dzie kuchar moža źbiehać u hipiermarkiet pa miasa, kali jaho nie chapiła. "A pakul zała poŭnaja...", - poŭnaja, značyć astatnim naviedvalnikam padabajecca. A što nie zakuplajuć lišniaje, heta kab śviežaje ŭsio było. Nie baču prablemy. "Pry hetym kampanija pa kompleksie nie źbirałasia hulać", aha, usie tak kažuć, a potym panapivajucca i hulajuć.
Raju restaranu ŭklučyć u mieniu biaspłatny napoj ź miaty i valeryjany dla takich niervovych naviedvalnikaŭ.
gbn
04.09.2026
Nie baču prablemy , jerundu pišietie. v riestoranie jesť mieniu, v mieniu ukazany bluda, kotoryje možno zakazať. prijti, zakazať i skušať. a istorija pro "zakazať zaranieje" - eto u ašota piccu s dostavkoj.
Vład
04.09.2026
Chiba tak i treba. Jeśli vy znali čto nado płatiť 7 rub za vchod ibo pišitie čto "lubitie ich bluda", to kakije prietienzii i k komu? Sami žie svoimi dieńhami etot "biźnies" i poddierživajetie!
0987h
04.09.2026
# i tak sydzie! --- niama takoha słovaspałučeńnia
sojti 1) syści , pasychodzić (o kraskie — jeŝio) źleźci ableźci sojti s lestnicy — syści ź leśvicy noċ sošła na ziemlu — noč syšła na ziamlu pojezd sošioł s rielsov — pojezd syšoŭ z rejek sojti s distancii — syści z dystancyi śnieh sošioł s polej — śnieh syšoŭ z paloŭ
2) (za koho-čto) zamianić (kaho-što) , być zamiest (kaho-čaho) sojdiot i tak — budzie dobra i tak vsio sošło chorošo — usio abyšłosia dobra sojti v mohiłu — syści ŭ mahiłu sojti na niet — syści na ništo sojti so ścieny — syści sa sceny sojti s ruk — syści z ruk sojti s uma — zvarjacieć, z hłuzdu źjechać sojti s (so svojeho) puti — syści sa (svajho) šlachu
Skieptik
04.09.2026
Red fłah - eto płata za vjezd.
Užie možno było poniať, čto ničieho chorošieho tam vas nie ždiot.
Tak i okazałoś.
Płatitie tolko za konkrietnyje matierialnyje usłuhi. I triebujtie dieńhi nazad, jeśli oni nie byli okazany.
A płata za vjezd - eto dla łochov
Žienia
05.09.2026
Riešienije prostoje. Primienienije iT. Vmiesto bumažnoho mieniu płanšiet dla posietitiela s elektronnym mieniu, kotoroje iźmieniajetsia po mierie naličija produktov.
Žiertva dizajnierskich kursov
05.09.2026
Žienia, Očień prostoj. Raśpiečatannyj za 10 kopiejek na printierie listok. I płanšiet za 150-300 baksov. Čtoby dvie stročki v mieniu pomieniať.
«Nie marnujcie čas». Kampanija prajechała 22 kiłamietry ŭ restaran pad Hrodnam, zapłaciła za ŭvachod u jaho, ale zastałasia hałodnaj
Heta ž nie Minsk, dzie kuchar moža źbiehać u hipiermarkiet pa miasa, kali jaho nie chapiła.
"A pakul zała poŭnaja...", - poŭnaja, značyć astatnim naviedvalnikam padabajecca.
A što nie zakuplajuć lišniaje, heta kab śviežaje ŭsio było.
Nie baču prablemy.
"Pry hetym kampanija pa kompleksie nie źbirałasia hulać", aha, usie tak kažuć, a potym panapivajucca i hulajuć.
Raju restaranu ŭklučyć u mieniu biaspłatny napoj ź miaty i valeryjany dla takich niervovych naviedvalnikaŭ.
sojti
1) syści , pasychodzić
(o kraskie — jeŝio) źleźci ableźci
sojti s lestnicy — syści ź leśvicy
noċ sošła na ziemlu — noč syšła na ziamlu
pojezd sošioł s rielsov — pojezd syšoŭ z rejek
sojti s distancii — syści z dystancyi
śnieh sošioł s polej — śnieh syšoŭ z paloŭ
2) (za koho-čto) zamianić (kaho-što) , być zamiest (kaho-čaho)
sojdiot i tak — budzie dobra i tak
vsio sošło chorošo — usio abyšłosia dobra
sojti v mohiłu — syści ŭ mahiłu
sojti na niet — syści na ništo
sojti so ścieny — syści sa sceny
sojti s ruk — syści z ruk
sojti s uma — zvarjacieć, z hłuzdu źjechać
sojti s (so svojeho) puti — syści sa (svajho) šlachu
Užie možno było poniať, čto ničieho chorošieho tam vas nie ždiot.
Tak i okazałoś.
Płatitie tolko za konkrietnyje matierialnyje usłuhi. I triebujtie dieńhi nazad, jeśli oni nie byli okazany.
A płata za vjezd - eto dla łochov