Pryhažość pryrody idzie ŭ kamplekcie z adviečnaj nieŭładkavanaściu žyćcia ŭ Rasiei. I vyžyvajuć pa sutnaści tolki praz ekspłuatacyju toj pryrody: ryba, prodaž turaŭ turystam.
Kasiner
05.09.2026
Prodaž turaŭ heta niadrenna. Narešcie akramia nafty i zbroi štości pradajuć. Kali byli b adekvatnymi niadrenna kaniečnie mahli b žyć.
.
06.09.2026
Kali paraŭnoŭvać z vajnoj, to, viadoma, usio astatniaje lepš. Ale vielmi ŭsio doraha. Zarablajuć i tyja, chto pavinien achoŭvać tuju pryrodu, i nie saromiejucca taho. I hetaje vysmoktvańnie sokaŭ nie idzie na niejkaje cyvilizacyjnaje raźvićcio. Zvyčajnaja ekspłuatacyja resursaŭ kałonii. Kali źjeduć, to zastanucca tyja ž chruščoŭki na fonie vułkanaŭ.
Ja razumieju tych, chto jedzie tudy, chto zastajecca, ŭlublony ŭ pryrodu, pry hetym jany, na moj pohlad, nie mohuć nie abstrahavacca, nie zakryvać vočy na toje, što robiać ludzi tam, što dzieci ŭ Rasiei nie majuć budučyni, što ziamla, navat u nazvach, ačyščana ad śladoŭ miascovych (akramia reziervacyj)...
Kłačok ziemli
05.09.2026
Nie nužna nam vaša kamčatka, my jabaciek i ździeś nie płocha kormim.
Kasiner
05.09.2026
Za tyja ž hrošy možna źjezdić ŭ Isłandyju i pabačyć toje ž samaje + cyvilizacyja. Adno nie zrazumieła: vializnaja kraina u jakoj jość usio. Nu prosta ŭsio. Buduj, raźvivaje infrastrukturu, turyzm, ekanomiku, narmalnyja adnosiny z susiedziami i da ciabie sami ŭsie buduć prasicca ŭ siabry. Nie... My lepš pakładziom sotni tysiač za ruiny Małoj Tak ački.. I budziem dalej žyć u h... nie z hołaj duraj i svarycca z usim śvietam. Dumaju kali b niedaimpieryja razvaliłasia samim rasiejcam žyć stała b lepš..
Vład
05.09.2026
Kasiner , ja tožie podumał čto kakije-to niesuraznyje cieny. Začiem pierieťsia 8 časov na samolotie kohda riadom Norviehija ili Isłandija vdvoje bližie?
Sana
06.09.2026
Kasiner , Vaši słova da Bohu v vucha. Čim švidšie rozpadieťsia niedoimpierija, tim lehšie ludiam vsim žiti stanie, osoblivo nam takij susid jak Rosija kara Boža . Їchni mista ta sieła v žachlivomu stani, tak voni ŝie j naši v rujini pierietvoriujuť. Die Rosija, tam rozrucha i vijni.
Jo
05.09.2026
Raškavanskaja prapahanda. Karumpavanaja biednaja vyspa, adkul biahuć ludzi. Simvał taho, jak nielha kiravać terytoryjami. A Naša Niva zamiest kopipasty z Onłajniera lepiej by zrabiła artykuł pra toje, jak miascovyja čukčy cełaje stahodździe davali adłup rasiejskim kałanizataram i jak hetyja kałanizatary ŭrešcie ich spačatku amal pierarezali, a potym pry savieckaj uładzie pačali spajvać. Pry Sajuzie jašče prydumali hety novatvor “kamčadał”, kab ścierci nazvy etnasaŭ i nazyvać tak usich, chto pražyŭ tam choć miesiac.
Vasia
06.09.2026
U siazon ja na svaim kambajnie i 15000 zarablu u kałchozie. Mnie prezident daža ruku pažmjiot. A ni v siazon.... miadźviedzi zimoju łapu sasuć. Ni v siazon.
Jurij
06.09.2026
Dobryj dień. Ja, napišu na russkom jazykie, pierievod nadiejuś mnohije mohut sdiełať. Eto nie kommientarij, eto błahodarnosť za pravdivuju staťju dievočki Diny. Na 100% vsio čto ona napisała pravda, eto byvajet očień riedko, kohda pišut o Kamčatkie objaktivnuju staťju.
Felix
06.09.2026
pro 150 tysiač sriedniuju ona silno prieuvieličiła
«U siezon možna zarablać na rybie bolš za 10 000 na miesiac». Biełaruska pra žyćcio na Kamčatcy
I vyžyvajuć pa sutnaści tolki praz ekspłuatacyju toj pryrody: ryba, prodaž turaŭ turystam.
Ale vielmi ŭsio doraha. Zarablajuć i tyja, chto pavinien achoŭvać tuju pryrodu, i nie saromiejucca taho.
I hetaje vysmoktvańnie sokaŭ nie idzie na niejkaje cyvilizacyjnaje raźvićcio. Zvyčajnaja ekspłuatacyja resursaŭ kałonii. Kali źjeduć, to zastanucca tyja ž chruščoŭki na fonie vułkanaŭ.
Ja razumieju tych, chto jedzie tudy, chto zastajecca, ŭlublony ŭ pryrodu, pry hetym jany, na moj pohlad, nie mohuć nie abstrahavacca, nie zakryvać vočy na toje, što robiać ludzi tam, što dzieci ŭ Rasiei nie majuć budučyni, što ziamla, navat u nazvach, ačyščana ad śladoŭ miascovych (akramia reziervacyj)...