«Ciapier tolki ź lichtarykam kala kasy». Biełarus prydumaŭ, jak nikoli nie kuplać «kiepskija» dalary
Klijenty bankaŭ praciahvajuć vyśviatlać, jak kupić idealnuju valutu. Drobnyja kupiury, jak vyśvietliłasia, nie panaceja: padstupnuju ćvil možna znajści i tam. Ale čytač «Anłajniera» Cimafiej śćviardžaje, što znajšoŭ sposab, jak zaścierahčy siabie ad kupli dalaraŭ ź ćvillu.
Fota ilustracyjnaje
Mužčyna havoryć, što niekalki hadoŭ kuplaŭ valutu ŭ horadzie Kamianiec na Brestčynie.
«Pry kupli nieruchomaści pravieryŭ banknoty UF-lichtarykam, ź ich 15 banknot na sumu zvyš 600 jeŭra i 100 dalaraŭ vyklikali padazreńni. Adnios u bank pravieryć i nie pamyliŭsia: hrošy nie pryniali. Pryjšłosia adpravić u Jeŭropu.
I heta nie pieršy vypadak sa mnoj: 5 hadoŭ tamu była takaja samaja situacyja pry kupli aŭtamabila, ale tam tolki try banknoty nie ŭziali ŭ banku, taksama adpraviŭ u Jeŭropu. Ciapier tolki z ultrafijaletavym lichtarykam kala kasy praviaraju kožnuju banknotu», — raskazvaje čytač.
Pavodle jaho słoŭ, ultrafijaletavy lichtaryk abyšoŭsia niadoraha, amal 13 rubloŭ, i śviačeńnie na kupiurach ciapier lohka zaŭvažyć. Voś jak heta vyhladaje.
Na pytańnie, jak reahujuć kasiry na takuju narodnuju pravierku, Cimafiej łakanična adkazvaje: «Pa-roznamu».
Što bankaŭskija rabotniki dumajuć nakont klijentaŭ z ultrafijaletavymi lichtarykami? Kali koratka: mała prosta ździvić kasira, treba viedać usie niuansy pravierki banknot.
«Prosta vałodać instrumientam mała: treba viedać, jakuju infarmacyju jon daje i jak jaje traktavać».
Kasavych rabotnikaŭ jakraz navučajuć usim tonkaściam i niuansam vyznačeńnia sapraŭdnaści i płaciežazdolnaści banknot, a jašče patrebien pastajanny praktyčny vopyt. U zvyčajnaha čałavieka takoha vopytu, jak praviła, niama.
Heta, darečy, da pytańnia pra razvarot detektara valut: Ci možna raźviarnuć jaho tak, kab klijent ubačyŭ praces pravierki. Tak, praktyčna heta mahčyma, ale klijent nie viedaje ŭsich niuansaŭ i nie zmoža vyznačyć, dapuščalnaje heta śviačeńnie ci nie. Kasir budzie vymušany doŭha tłumačyć, što ŭsio ŭ paradku».
Jašče adzin čytač, Jaŭhien, raskazvaje, što ŭ pačatku krasavika zdymaŭ valutu z karty, kasirka chacieła vydać naminałam 100 dalaraŭ, ale jon paprasiŭ bolš drobnymi kupiurami, kab pakłaści praz cash-in na kartu inšaha banka.
— Atrymaŭ 8 kupiur naminałam $50 i 5 kupiur pa $20. U vyniku praz 30 chvilin pry sprobie pakłaści na kartu cash-in pastajanna vyploŭvaŭ kupiury, pryjšłosia źviarnucca da dziaŭčat u kasie, jakija admovili ŭ pryjomie dvuch 20-dalaravych kupiur. Paŭtornaja sproba zahnać na kartu z dapamohaj žaleznaj skryni, na žal, taksama nie mieła pośpiechu.
— Znajšli niejkaje rašeńnie?
— Napeŭna, pakinu skarhu ŭ Nacbank, kab pastavili bankam u abaviazak stavić u łatki vydačy kupiur lampy ultrafijaletu dla pravierki nie adychodziačy ad kasy.
Čytajcie taksama:
Biełarusbank adnaviŭ pryjom paškodžanaj zamiežnaj valuty
Ci praŭda, što ŭ abmieńnikach nie prymajuć dalary staroha ŭzoru?
«Zaŭsiody kuplajem dalary. My ž biełarusy». Ajcišnik raspaviadaje, jak vyhladaje jahony biudžet