U Nacyjanalnym mastackim muziei vystava da 120‑hodździa Andreja Biembiela, zasnavalnika biełaruskaj škoły skulptury
Jon stvaryŭ Kurhan Słavy i miemaryjał «Bresckaja krepaść-hieroj», a jaho aleharyčnaja skulptura, jakaja prapanuje ŭziać vianok słavy tvorcam, viančaje sam muziej.
Biust Janki Kupały pracy Biembiela. Fota: BiełTA
30 kastryčnika ŭ Nacyjanalnym mastackim muziei Respubliki Biełaruś adkryłasia jubilejnaja vystava «Andrej Biembiel. Šlachami epochi».
Vystava prymierkavanaja da 120‑hodździa z dnia naradžeńnia narodnaha mastaka BSSR, łaŭreata Dziaržaŭnaj premii, prafiesara, skulptara i ŭdzielnika Druhoj suśvietnaj vajny Andreja Anufryjeviča Biembiela (1905 — 1986).
Adkryćcio adbyłosia ŭ dzień jaho naradžeńnia — simvaličny žest ušanavańnia asoby, jakaja pakinuła hłyboki śled u historyi biełaruskaj kultury.
Majstar epochi
Andrej Biembiel za pracaj. Fota: telehram-kanał «Sapraŭdny BDUKM» / BDAKFFD
Asoba Andreja Biembiela — adna z samych značnych u historyi biełaruskaj skulptury XX stahodździa. Jahonaje imia nieparyŭna źviazana z farmavańniem nacyjanalnaj škoły skulptury, jakuju jon faktyčna stvaryŭ paśla vajny.
Bolš za 30 hadoŭ jon pryśviaciŭ vychavańniu maładoha pakaleńnia ŭ Biełaruskim dziaržaŭnym teatralna-mastackim instytucie (ciapier — Biełaruskaja dziaržaŭnaja akademija mastactvaŭ), dvojčy ŭznačalvaŭ Sajuz mastakoŭ BSSR, abiraŭsia deputatam Viarchoŭnaha Savieta BSSR. Jahonyja manumientalnyja tvory, prasiaknutyja hieroika-hramadzianskim źmiestam i ŭźniosłaj ramantyčnaściu, stali nieadjemnaj častkaj vizualnaj pamiaci Biełarusi.
«Pracy Andreja Biembiela — heta častka našaha kulturnaha koda», — padkreśliła padčas adkryćcia pieršy namieśnik dyrektara muzieja pa navukovaj, mižnarodnaj i aśvietnickaj rabocie Viktoryja Kuźmina.
Šlachami žyćcia i tvorčaści
Vystava achoplivaje tvorčy šlach Biembiela z 1940‑ch pa 1980‑ia hady — ad vajennych hadoŭ da poźnich prac. U hety čas Biembiel stvaryŭ svaje najviadomiejšyja tvory: hareljef «9 Maja 1945 hoda» na Manumiencie Pieramohi, statuju «Biełaruś sacyjalistyčnaja» pierad paviljonam BSSR na VDNH, Kurhan Słavy i miemaryjał «Bresckaja krepaść-hieroj», a taksama partrety Janki Kupały i Adama Mickieviča.
Skulptura «Słava» pracy Biembiela viančaje hałoŭny budynak muzieja. Fota: CityDog
Častka ekspazicyi, pryśviečanaja skulptury «Słava» i inšym žanočym vobrazam u tvorčaści skulptara. Fota: telehram-kanał «Sapraŭdny BDUKM»
Adzin z tvoraŭ Andreja Biembiela taho času, možna skazać, zaŭsiody prysutničaje ŭ «pastajannaj ekspazicyi» muzieja. Heta jaho aleharyčnaja skulptura «Słava» — žanočaja postać ź viankom u ruce, jaki nibyta praciahvaje naviedvalnikaŭ, viančaje atyk hałoŭnaha korpusa Nacyjanalnaha mastackaha muzieja Biełarusi.
Madel aleharyčnaj skulptury «Radzima-maci» — žančyny ź viankom na hałavie, jakaja trymaje snop, ustanoŭlenaj na viežy paviljona Biełarusi na VDNH u Maskvie. Fota: telehram-kanał «Sapraŭdny BDUKM»
Pradstaŭlenyja na vystavie skulptury pachodziać sa zboru Nacyjanalnaha mastackaha muzieja i kalekcyi siamji — unučki Taćciany Biembiel i praŭnučki Viery.
Ekspazicyju dapaŭniajuć archiŭnyja dakumienty i fotazdymki ź Biełaruskaha dziaržaŭnaha archiva-muzieja litaratury i mastactva, Biełaruskaha dziaržaŭnaha archiva kinafotafonadakumientaŭ, a taksama ź Litaraturnaha muzieja Pietrusia Broŭki i archivaŭ BiełTA.
Biust Janki Kupały pracy Biembiela. Fota: BiełTA
Pobač z tvorami samoha Biembiela — partrety mastakoŭ, stvoranyja jahonymi kalehami, žyvapisnyja, hrafičnyja i skulpturnyja raboty z fondaŭ muzieja i Sajuza mastakoŭ, a taksama zachavanyja tvory pieršaj žonki majstra — skulptarki Volhi Dziadok.
U ekspazicyjnaj prastory možna pačuć radyjopieradačy i pahladzieć videafilmy pra Biembiela z fondaŭ Nacyjanalnaj teleradyjokampanii.
Skulpturnyja partrety pracy Biembiela. Fota: telehram-kanał «Sapraŭdny BDUKM»
Kuratarka Anastasija Karniejka tłumačyć, što vystavačny prajekt pakazvaje nie tolki stankovyja, «kamiernyja» tvory mastara, ale i razhornuty pohlad na jaho žyćcio i epochu:
«Andrej Anufryjevič myśliŭ maštabna. Jon byŭ skulptaram-manumientalistam, jaki stvaryŭ abjekty, značnyja nie tolki dla Biełarusi, ale i dla ŭsiaho Savieckaha Sajuza».
Nastaŭnik i zasnavalnik nacyjanalnaj škoły
Narodny mastak Biełarusi Ivan Miśko, vučań i kaleha Biembiela, nazvaŭ jaho «zasnavalnikam biełaruskaj škoły skulptury». Mienavita Biembiel, pavodle jaho słoŭ, stvaryŭ u paślavajennyja hady nacyjanalny skulpturny cech i svaju ŭłasnuju piedahahičnuju tradycyju: «My ŭsie ŭdziačnyja Andreju Anufryjeviču za toje, što jon u ciažki čas stvaryŭ tuju škołu, jakaja isnuje i ciapier. Kafiedra skulptury Akademii mastactvaŭ — heta jahonaja asabistaja zasłuha».
Miśko prapanavaŭ uviekaviečyć imia Biembiela ŭ haradskoj tapanimicy Minska, nazvaŭšy adnu z vulic u jaho honar.
Skulpturnyja partrety pracy Biembiela. Fota: BiełTA
Inšy narodny mastak, Uładzimir Słabodčykaŭ, zhadaŭ Biembiela jak «nieardynarnuju asobu ź vialikim adčuvańniem humaru» i «krynicu šmatlikich aniekdotaŭ, jakija dahetul žyvuć u mastackim asiarodździ». Jon padkreśliŭ, što da Biembiela jak takoj akademičnaj škoły skulptury ŭ Biełarusi nie isnavała.
Jubilejnaja vystava «Andrej Biembiel. Šlachami epochi» budzie pracavać vystavačnym korpusie muzieja (vuł. K. Marksa, 24) da 14 śniežnia.
Fotazdymki Andreja Biembiela. Fota: telehram-kanał «Sapraŭdny BDUKM»