Łukašenka pra zajavu Rasii ab «atacy dronaŭ» na rezidencyju Pucina: Najdzičejšy teraryzm, ale Pucin nie admovicca ad miru
«Ja padazraju, chto tam staić za Uładzimiram Alaksandravičam Zialenskim».
Fota: Sergey Bulkin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Łukašenka adkamientavaŭ zajavu Rasii pra sprobu ataki ŭkrainskich dronaŭ na rezidencyju Pucina. Jon zrabiŭ heta ŭ Minsku padčas naviedvańnia «Haryzonta», piša BiełTA.
«Viadoma, heta najdzičejšy teraryzm na samym vysokim dziaržaŭnym uzroŭni. Kali heta tak, jak ciapier heta padajuć», — skazaŭ Alaksandr Łukašenka.
«Ja jakraz dumaju pra toje, kamu heta było treba, da čaho heta mahło pryvieści. Nu, kamu treba — ja padazraju, chto tam staić za Uładzimiram Alaksandravičam Zialenskim. Dumaju, što kali jon da hetaha i pryciahnuty, to jon nie viedaŭ, što robić. Heta pa-pieršaje», — dadaŭ jon.
«Mahčyma, jany chacieli spravakavać Pucina ŭ momant, kali mir užo, možna skazać, pobač. Kab sarvać hety pierahavorny praces. Jość i taki punkt hledžańnia. Što Pucin pojdzie na niejkuju eskałacyju, što jon admovicca ad niejkaha mirnaha šlachu. A siońnia ranicaj ja ŭžo zaŭvažyŭ: ničoha padobnaha. U hetym uvieś Pucin. Jon nie mitusicca. I jon maje racyju. Nie treba śpiašacca. Jość mirny trek — idziom pa im», — zajaviŭ jon.
U paniadziełak, 29 śniežnia, ministr zamiežnych spraŭ Rasii Siarhiej Łaŭroŭ zajaviŭ, što ab nibyta atacy 91 ukrainskaha bieśpiłotnika na rezidencyju Pucina na Vałdai ŭ Naŭharodskaj vobłaści.
Łaŭroŭ, jaki akreśliŭ heta jak «kančatkovy pierachod kijeŭskaha režymu da palityki dziaržaŭnaha teraryzmu», dadaŭ, što ciapier pieramoŭnaja pazicyja Rasii budzie pierahledžanaja, choć uvohule jana nie maje namieru vychodzić ź pieramoŭnaha pracesu.
Uładzimir Zialenski abvierhnuŭ słovy ministra, nazvaŭšy ich chłuśnioj.
Na dumku Zialenskaha, Maskva sprabuje stvaryć infarmacyjny fon dla eskałacyi, bo prahres u stasunkach Ukrainy i ZŠA źjaŭlajecca «pravałam dla rasijan».
«Rasijanie nie chočuć zakončyć hetuju vajnu. Svajoj zajavaj, što atakavanaja była niejkaja rezidencyja, jany prosta rychtujuć hlebu dla taho, kab nanieści ŭdary pa stalicy [Ukrainy] i pa dziaržaŭnych budynkach», — padkreśliŭ kiraŭnik Ukrainy.
U svaju čarhu vydańnie «Možiem objaśniť» vyjaviła šerah faktaŭ, jakija nie supadajuć z karcinaj, namalavanaj Kramlom.
Žurnalisty «MO» apytali 14 žycharoŭ Naŭharodskaj vobłaści, u tym liku tych, chto žyvie niepasredna kala Vałdaja. Nichto ź ich nie zaŭvažyŭ prykmiet maštabnaj pavietranaj bitvy.
«Nie było nijakaha hudzieńnia hetaj nočču, vybuchaŭ — tym bolš. Kali b było štości padobnaje, uvieś horad heta b abmiarkoŭvaŭ sto adsotkaŭ», — cytuje vydańnie adnaho ź miascovych žycharoŭ. Dla horada z nasielnictvam 14 tysiač čałaviek pralot i źbićcio amal sotni dronaŭ nie mahli prajści niezaŭvažna.
Žychary Vałdaja adznačajuć, što zaŭsiody čujuć navat šum viertalotaŭ, jakimi karystajecca Pucin, adnak u noč i ranicu nibyta ataki ŭ sacyjalnych sietkach i miascovych čatach nie źjaviłasia nivodnaha paviedamleńnia ab vybuchach.