Italija prypyniła «šenhien» ź Ispanijaj na fonie mihranckaha kryzisu ŭ Sieucie
Italija z 1 žniŭnia časova adnaŭlaje kantrol na pavietranaj i marskoj miažy ź Ispanijaj na fonie mihracyjnaha kryzisu ŭ Sieucie. Miera raźličanaja na miesiac i moža być praciahnutaja, paviedamlaje vydańnie La Stampa.
Fota: AP Photo
Pravierki buduć tyčycca tolki hramadzian trecich krain, jakija prybyvajuć ź Ispanii. Dla hramadzian Italii, Ispanii i inšych krain ES istotnych źmienaŭ nie budzie.
Kryzis u Sieucie pačaŭsia paśla masavaha praryvu mihrantaŭ z Maroka. Ispanija nakiravała ŭ ankłaŭ vajskoŭcaŭ dla ŭzmacnieńnia biaśpieki. Pavodle ispanskich uładaŭ, kala 37,5 tysiačy z 40—60 tysiač mihrantaŭ užo viarnulisia ŭ Maroka. Paviedamlajecca pra jak minimum 57 zahinułych.
Francyja taksama ŭzmacniła kantrol na miažy ź Ispanijaj i zajaviła pra hatoŭnaść dapamahčy Madrydu. Dla kantrolu płanujecca vykarystoŭvać samaloty, mabilnyja padraździaleńni i bieśpiłotniki.
Sieuta — ispanski ankłaŭ na poŭnačy Afryki, jaki razam ź Mieliljaj źjaŭlajecca častkaj źniešniaj suchaputnaj miažy ES z Afrykaj.
Čytajcie taksama:
Bieły dom abvinavaciŭ u situacyi ŭ Sieucie prychilnikaŭ «ultralevaj hłabalisckaj palityki»
49 tysiač mihrantaŭ prybyli za sutki ŭ ispanskuju Sieutu
Italija papiaredziła Ispaniju pra hatoŭnaść prypynić dziejańnie Šenhienskaha pahadnieńnia
Ispanija nie daje rady napłyvu mihrantaŭ u svaim afrykanskim ankłavie