Buhaj ułupiŭ praŭdu. Horvat narmalny piśmieńnik, ale hetaja kniha bieskrytyčnaja. Sapraŭdy, "kak upaicielny v Rasii viečara".
Ych-chy
13.09.2025
Usio tak.
Juzik
13.09.2025
Ja , kali byŭ mały, vučyŭsia u kamunistyčnaj škole, zaŭsiody dziviŭsia, kali vučycielka raskazvała jak ludzi paśla revalucyi hramili majentki. Zdavałasia , skul stolki złości. A zaraz hladžu na rezidencyi, zakrytyja pasiełki kdbistaŭ, drazdy, pajedziem-pajadzim, dom na trajeckim, administratyŭny budynak kala biełekspa... I viedajecie, pačynaju razumieć tych ludziej
Soniejka
13.09.2025
Dziakuj za hety tekst!
Ihar Lamieš
13.09.2025
[Red. vydalena]
Jan
13.09.2025
Sčitaju, čto avtor staťji kopaja hłuboko v istoriju, pokazał svojo otnošienije k prošłomu Biełarusi. Dla nieho ono vsie v niehativnom rakursie. Avtor staťji lišion romantizma i istorizma. Jemu blizok socriealizm. Andriej Horvat javlajetsia romantikom, i kak śledujet iz etoho, otnositsia połožitielno k prošłomu miestiečka i k jeho vładielcam. moralnyje kačiestva pomieŝikov i šlachty dla Horvata nie hłavnoje. Idieja knihi privleċ k vozroždieniju usad́by vnimanije mass. Dať tołčok k raźvitiju miestnoho turizma. A niehativnoje ostaviť za ramkami proiźviedienija.
Maksim Dizajnier
13.09.2025
Horvatu nužno zaviazyvať s etoj nostalhijej pro homielskije bieriezki. Na sekonomlennyje sročno, nieotłožno, kupiť niebolšuju chałupu v horach, po-dalšie ot civilizaii, i sadiťsia za sieŕjeznyje vieŝi. Inačie storčitsia ili soṕjetsia v etom kołchoznom kommuniti, kak tolko isparitsia vsia ejforija 20-ch. Odna umnaja znakomaja, čto riedkosť dla našich miest, kotoraja chorošo znajet jeho lično, hovoriła, čto on niepłochoj parień.
J.
14.09.2025
Dziakuj, što padniali sacyjalnuju temu
Što da čaho
14.09.2025
Źmiašaliś ŭ kuču koni-ludzi, ziefir, Masandra i Chamas Usie pavinna być ź leva-marksisckich pazicyj, inakš jano błahoje Pan draŭ dziaŭčynu za cukierku, a kamisar - za pracadzień Voś heta prahres!
Nie ŭpaicielny ŭ Naroŭli viečary. Vodhuk na knihu Andreja Horvata
Usie pavinna być ź leva-marksisckich pazicyj, inakš jano błahoje
Pan draŭ dziaŭčynu za cukierku, a kamisar - za pracadzień
Voś heta prahres!