Kolkaść ludziej na płaniecie pačnie skaračacca značna raniej, čym vy dumajecie
-
17.09.2025A kto budiet piensiju płatiť, jeśli čisło rabotajuŝich budiet mieńšie čisła piensionierov?
-
17.09.2025Nikto. Nyniešnije zumiery,ieśli chotiat požiť v starosti, dołžny načať dumať o piensii priamo siejčas, na hosudarstvo nadiejaťsia biessmyślenno
-
17.09.2025Vopros, vsio to žie samoje. Piensionierov staniet v 2 raza bolšie - piensii budut v 2 raza nižie. Rabotnikov stało v 2 raza mieńšie - piensii jeŝio v 2 raza nižie.
Piensionnyj vozrast budut povyšať, čtoby umieńšať količiestvo piensionierov -
17.09.2025Vopros, v normalnych hosudarstvach piensionnaja sistiema rabotajet nie tak, kak v postsovkie. Tvoi otčiślenija v PF umnoje hosudarstvo nie otdajot na piensiju piensionieram, a vkładyvajet v ciennyje bumahi, inviesticii i t.d. Tvoja buduŝaja piensija zarabatyvajet dieńhi na nyniešnich piensionierov pius na inflaciju. V itohie, pri vychodie na piensiju ty połučaješ "svoi" dieńhi nazad, a nie otčiślenija śledujuŝich pokolenij.
-
17.09.2025Vaŭkałak , Tak eto v pravovom buržuaznom rynočnom hosudarstvie. A u nas hosudarstvo nie pravovoje i skorieje nieofieodalnoje. Ludišiek intieriesy nie učityvajutsia.
-
17.09.2025Pry hetym, pra Afryku biednuju i jaje šaleny rost naradžalnaści nichto nie piša.
Ale ŭ cełym, tak i nie zrazumieła čamu niehvałtoŭnaje skaračeńnie nasielnictva heta pahana. Resursy płaniety nie biaźmiežnyja, a inšych dastupnych dla žyćcia pakul niama, kab kałanizavać -
17.09.2025Chan, što tam pisać. U Afrycy naradžalnaść padaje i vielmi chutka, pryčym navat u najbiadniejšych krainach. Prosta tam dzie 20 hadoŭ tamu pa 7 naradžali, ciapier pa 3-4, i zdajecca što ni mianiajecca ničoha.
-
17.09.2025U hetym tysiačahodździ resursaŭ Ziamli moža chapić tolki dla 4-ch miłjardaŭ, navat na ŭzroŭni minimalnaha kamfortu (uzrovień biednaści - 7 eŭra/čałavieka/dzień).
-
17.09.2025Nie zabudźciesia raspavieści pra hetyja tendencyi musulmanam))
-
17.09.2025Dobra, buduć mieńš za*irać płanietu
-
17.09.2025[Red. vydalena]
-
17.09.2025U paŭdniovych krainach naradžalnaść padaje jak imklivy damkrat
Novaje pakaleńnie pa śviecie ź dziacinstva padsadžvajecca na chutki dapamin i patrabujuć uvieś čas pazityŭnaj padtrymki na kožny krok i kožnaje słova
Piensijnyja sistemy - bankruty, nijakija novyja durnyja padatki nie vyratujuć brytancaŭ dy francuzaŭ i inšych ad źmienaŭ, albo ad debaziravańnia valut (biaskoncaje kolkasnaje asłableńnie)
Robaty i drony, ličbavy kantrol i štučny intelekt dla madelavańnia pavodzin čałavieka zdapamohuć padtrymlivać zakon i paradak
Zaraz Jeŭropa i ZŠA zmahajucca ź virusam lavactva 70ch-80ch - terarysty kštałtu Anžeły Devis stali prafesarami -
17.09.2025Usio budzie dobra, lepš pazmahajsia z tymi, chto haałasuje suprać publikacyj śpisaŭ Epštejna. Amatar złačynstvaŭ nad dziećmi, i abaronca siabra piedafiła i hvałtaŭnika. Anžeła Devis, choć i levaja, paprystojniej budzie za respublikancaŭ u partyi i častki demakrataŭ. Met Hiejc toj ža hvałtaŭnik.
-
17.09.2025Usio budzie dobra, kali zmahary z tak zvanym virusam "levactva" (časta hipierbalizavanaje apisańnie ŭsich, chto nie kansiervatyŭny) nie buduć piedafiły i seksualnyja złačyncy, jak Mett Hetc, ci Donald Tramp, siabra Epštejna i Dzidzi, što ŭdzielničali ŭ ździeku nad dziećmi i nad nieabaronienymi žančynami.
-
17.09.2025adkazvaju,
Usie levaki na śviecie źnianacku zabylisia pra klimatyčnuju katastrofu i pieraklučylisia na baraćbu ź izrailskaj vajenščynaj pa mietadčykach SSSR kanca 60ch - pačatku 70-ch
Supadzieńnie? -
17.09.2025Oj, jašče zabyŭsia..., chto na što zabyŭsia? dla vas sartyravać śmiećcie heta prykmieta lavactva? bo sapraŭdnyja kansiervatary zabrudžvajuć pavietra i śviniačać za saboj, pa vašaj łohicy. Pytańnie klimatu i asiarodździa nie pytańnie tolki levych ci pravych, a ahulnačałaviečaje. Jaki Izrail? Śpis klijentaŭ Epštejna chvaluje ŭsich! Ludziej lubych palityčnych pohladaŭ. Pierad tym, kab kahości krytykavać za palityčnuju naiŭnaść, jak Devis, viedajcie: jość sapraŭdnyja złačyncy. I jany va ŭradzie. Pakryvajuć adzin adnaho, što hałasujuć suprać publikacyi śpisaŭ klijentaŭ finansista-piedafiła.
-
17.09.2025Hlebu Hajdašu ci Andreju Duboviku,
Ja nie viedaju, chto heta.
Ale pa Jeŭropie badziajucca svabodna sotni tysiač hvałtaŭnikoŭ i piedafiłaŭ, jakich levaki padtrymlivajuć.
Bolš za toje, levaki sadžajuć u turmy achviar i ich baćkoŭ za krytyku lavactva. -
17.09.2025Pahladzica na amataraŭ svajho praroka, vy nie viedajecie, chto taki Epštejn? dakładna nie moj prarok. vy zaraz rahočacie ci što? zaraz za ŭzhadki listoŭ i ŭzhadki ŭ miedyja siabroŭstva Trampa i Epštejna možna atrymać vialičezny štraf. Pakryŭdžany Tramp toje i robić, paŭsiul skardzicca, jakija miedyja płachija. I abaviazkova lavackija, byccam pravacentrysty ci ludzi inšych pohladaŭ nie mohuć jaho krytykavać. Adnyja levaki navokał
-
17.09.2025Pahladzica na amataraŭ svajho praroka, jakija takija baćki? tyja samyja, dla jakich źbijeńnie dziaciej - sprava asabistaha dyskursu, i ahułam lepš nie ŭmiešvajciesia? pahladzicie lepš film Siostry Mahdaliny ci Kłyk, moža zrazumiejecie, što niama nijakaha lavactva niama ŭ tym, kab baranić nieabaronienych ad ahresaraŭ, navat kali ahresary - baćki.
-
17.09.2025Na ciaperašni momant ciažarnaść, rody i hadavańnie dzicia - heta bieskaštoŭnaja i małapavažanaja praca. Nie kažycie mnie pra dekretnyja vypłaty, kapiejki. Miarkuju, čto treba apłočvać pa koštu surahatnaj mamy i łyčyć heta za sapraŭdnuju pracu i pryvivać pavahu da maci, , bo jana achviaruje svaim zdaroŭjem, hadami žyćcia i nie maje nijakich harantyj, što baćka dziciaci jaje nie kinie biez dapamohi i hrošaj, a astatnija skažuć sama vinavata, treba było dumać, pierad tym jak davać.
Voś u sučasnaj dziaŭčyna jeść vybar - pracavać, budavać karjeru kab u 30-40 hadoŭ stać zamožnaj, niezaležnaj, padarožničać, układvacca u źniešnaść i raźvićcio. Ci pajści u dekret na niekalki hod i apynucca u poŭnaj zaležnaści ad muža, jaki , pačuŭšy uładu moža prajavicca nieadekvatam u hety pieryjad. Tracić zdaroŭje , pryhažość, adstać u karjery. I navat kali dzicia padrastaje, heta usie roŭna dziesiacihodździ adkaznaści, niervaŭ, układańnia času kožny dzień, kantejniravańnie emocyj i h. d.
Voś što b vy abrali, mužčyny? -
18.09.2025Kasia, a dla čieho vam dana žizń? Jeśli dla toho, čtoby ubłažať siebia lubimuju po maksimumu i potom ujti v niebytije, to eto odin variant. Jeśli žie jesť Tvoriec, kotoryj i dał vam žizń dla čieho-to (naprimier, čtoby vy popytaliś sdiełať etot mir niemnoho łučšie), to eto druhoj variant. Tvoriec jesť, i On sozdał čiełovieka unikalnym. Tolko čiełoviek sojediniajet v siebie duchovnyj mir i matierialnyj. Jesť anhieły, i oni tolko v duchovnom mirie. Jesť životnyje i druhaja priroda - eto tolko matierialnyj mir. Čiełoviek sozdan, čtoby sojediniať dva etich mira, podnimaja matierialnyj mir na boleje vysokij duchovnyj urovień. Sjedaja jabłoko, my połučajem enierhiju załožiennuju v nieho. Kakaja-to siła zapustiła prohrammu, čto iz jabłočnoho siemiečka vyrastajet jabłonia i prinosit płody. Pomnitie słova: nie chlebom jedinym živ čiełoviek, no vsiakim słovom, ischodiaŝim iz ust Bożjich. Eto imienno o tom słovie hovorił Iisus, kotorym Boh i sozdał vsio živoje. My možiem ispolzovať enierhiju jabłoka dla siebia lubimoho ili dla ułučšienija etoho mira, pomoŝi bližniemu, vośpitaniju dietiej. Boh dał vybor ludiam. Každyj iz nas diełajet svoj vybor každyj dień i budiet potom otviečať za nieho. Žiełaju vam produktivnoj i sčastlivoj žiźni!
-
19.09.2025Pohovorim?, nie ŭzhadvajcie tut dyktatarskija i narcysičnyja zamaški prydumanaha boha. kožny čałaviek sam vyrašaje, jak jamu žyć, i nie vam panaviazvać žančynam inšy vybar, kali nie vam prachodzić praz balučyja rody i paślarodavuju depresiju. mizahinist vy, jaki prykryvajecca relihijaj.
Ale vinavatyja piensii.
Ź imi ciapier i buduć zmahacca.