Kolkaść ludziej na płaniecie pačnie skaračacca značna raniej, čym vy dumajecie
-
17.09.2025A kto budiet piensiju płatiť, jeśli čisło rabotajuŝich budiet mieńšie čisła piensionierov?
-
17.09.2025Nikto. Nyniešnije zumiery,ieśli chotiat požiť v starosti, dołžny načať dumať o piensii priamo siejčas, na hosudarstvo nadiejaťsia biessmyślenno
-
17.09.2025Vopros, vsio to žie samoje. Piensionierov staniet v 2 raza bolšie - piensii budut v 2 raza nižie. Rabotnikov stało v 2 raza mieńšie - piensii jeŝio v 2 raza nižie.
Piensionnyj vozrast budut povyšať, čtoby umieńšať količiestvo piensionierov -
17.09.2025Vopros, v normalnych hosudarstvach piensionnaja sistiema rabotajet nie tak, kak v postsovkie. Tvoi otčiślenija v PF umnoje hosudarstvo nie otdajot na piensiju piensionieram, a vkładyvajet v ciennyje bumahi, inviesticii i t.d. Tvoja buduŝaja piensija zarabatyvajet dieńhi na nyniešnich piensionierov pius na inflaciju. V itohie, pri vychodie na piensiju ty połučaješ "svoi" dieńhi nazad, a nie otčiślenija śledujuŝich pokolenij.
-
17.09.2025Vaŭkałak , Tak eto v pravovom buržuaznom rynočnom hosudarstvie. A u nas hosudarstvo nie pravovoje i skorieje nieofieodalnoje. Ludišiek intieriesy nie učityvajutsia.
-
17.09.2025Pry hetym, pra Afryku biednuju i jaje šaleny rost naradžalnaści nichto nie piša.
Ale ŭ cełym, tak i nie zrazumieła čamu niehvałtoŭnaje skaračeńnie nasielnictva heta pahana. Resursy płaniety nie biaźmiežnyja, a inšych dastupnych dla žyćcia pakul niama, kab kałanizavać -
17.09.2025Chan, što tam pisać. U Afrycy naradžalnaść padaje i vielmi chutka, pryčym navat u najbiadniejšych krainach. Prosta tam dzie 20 hadoŭ tamu pa 7 naradžali, ciapier pa 3-4, i zdajecca što ni mianiajecca ničoha.
-
17.09.2025U hetym tysiačahodździ resursaŭ Ziamli moža chapić tolki dla 4-ch miłjardaŭ, navat na ŭzroŭni minimalnaha kamfortu (uzrovień biednaści - 7 eŭra/čałavieka/dzień).
-
17.09.2025Nie zabudźciesia raspavieści pra hetyja tendencyi musulmanam))
-
17.09.2025Dobra, buduć mieńš za*irać płanietu
-
17.09.2025[Red. vydalena]
-
17.09.2025U paŭdniovych krainach naradžalnaść padaje jak imklivy damkrat
Novaje pakaleńnie pa śviecie ź dziacinstva padsadžvajecca na chutki dapamin i patrabujuć uvieś čas pazityŭnaj padtrymki na kožny krok i kožnaje słova
Piensijnyja sistemy - bankruty, nijakija novyja durnyja padatki nie vyratujuć brytancaŭ dy francuzaŭ i inšych ad źmienaŭ, albo ad debaziravańnia valut (biaskoncaje kolkasnaje asłableńnie)
Robaty i drony, ličbavy kantrol i štučny intelekt dla madelavańnia pavodzin čałavieka zdapamohuć padtrymlivać zakon i paradak
Zaraz Jeŭropa i ZŠA zmahajucca ź virusam lavactva 70ch-80ch - terarysty kštałtu Anžeły Devis stali prafesarami -
17.09.2025Usio budzie dobra, lepš pazmahajsia z tymi, chto haałasuje suprać publikacyj śpisaŭ Epštejna. Amatar złačynstvaŭ nad dziećmi, i abaronca siabra piedafiła i hvałtaŭnika. Anžeła Devis, choć i levaja, paprystojniej budzie za respublikancaŭ u partyi i častki demakrataŭ. Met Hiejc toj ža hvałtaŭnik.
-
17.09.2025Usio budzie dobra, kali zmahary z tak zvanym virusam "levactva" (časta hipierbalizavanaje apisańnie ŭsich, chto nie kansiervatyŭny) nie buduć piedafiły i seksualnyja złačyncy, jak Mett Hetc, ci Donald Tramp, siabra Epštejna i Dzidzi, što ŭdzielničali ŭ ździeku nad dziećmi i nad nieabaronienymi žančynami.
-
17.09.2025adkazvaju,
Usie levaki na śviecie źnianacku zabylisia pra klimatyčnuju katastrofu i pieraklučylisia na baraćbu ź izrailskaj vajenščynaj pa mietadčykach SSSR kanca 60ch - pačatku 70-ch
Supadzieńnie? -
17.09.2025Oj, jašče zabyŭsia..., chto na što zabyŭsia? dla vas sartyravać śmiećcie heta prykmieta lavactva? bo sapraŭdnyja kansiervatary zabrudžvajuć pavietra i śviniačać za saboj, pa vašaj łohicy. Pytańnie klimatu i asiarodździa nie pytańnie tolki levych ci pravych, a ahulnačałaviečaje. Jaki Izrail? Śpis klijentaŭ Epštejna chvaluje ŭsich! Ludziej lubych palityčnych pohladaŭ. Pierad tym, kab kahości krytykavać za palityčnuju naiŭnaść, jak Devis, viedajcie: jość sapraŭdnyja złačyncy. I jany va ŭradzie. Pakryvajuć adzin adnaho, što hałasujuć suprać publikacyi śpisaŭ klijentaŭ finansista-piedafiła.
-
17.09.2025Hlebu Hajdašu ci Andreju Duboviku,
Ja nie viedaju, chto heta.
Ale pa Jeŭropie badziajucca svabodna sotni tysiač hvałtaŭnikoŭ i piedafiłaŭ, jakich levaki padtrymlivajuć.
Bolš za toje, levaki sadžajuć u turmy achviar i ich baćkoŭ za krytyku lavactva. -
17.09.2025Pahladzica na amataraŭ svajho praroka, vy nie viedajecie, chto taki Epštejn? dakładna nie moj prarok. vy zaraz rahočacie ci što? zaraz za ŭzhadki listoŭ i ŭzhadki ŭ miedyja siabroŭstva Trampa i Epštejna možna atrymać vialičezny štraf. Pakryŭdžany Tramp toje i robić, paŭsiul skardzicca, jakija miedyja płachija. I abaviazkova lavackija, byccam pravacentrysty ci ludzi inšych pohladaŭ nie mohuć jaho krytykavać. Adnyja levaki navokał
-
17.09.2025Pahladzica na amataraŭ svajho praroka, jakija takija baćki? tyja samyja, dla jakich źbijeńnie dziaciej - sprava asabistaha dyskursu, i ahułam lepš nie ŭmiešvajciesia? pahladzicie lepš film Siostry Mahdaliny ci Kłyk, moža zrazumiejecie, što niama nijakaha lavactva niama ŭ tym, kab baranić nieabaronienych ad ahresaraŭ, navat kali ahresary - baćki.
Ale vinavatyja piensii.
Ź imi ciapier i buduć zmahacca.