Padletki tupiejuć? Novaje daśledavańnie pakazała tryvožnuju tendencyju
-
12.09.2026Iblis Cold, mnoho li mihrantov v Łatvii, Finlandii, Norviehii? Čuš pišitie
-
12.09.2026Ilja, tak, chapaje kab panizić uzrovień miascovych. Nie zabyvaj pra kryzys naradžalnaści.
-
12.09.2026raniej školnaja adukacyja ŭśviedamlałasia jak bilet u lepšaje žyćcio, kali nie dziećmi, dyk baćkami.
Siońnia ŭžo takoha niama, i staŭleńnie adpaviednaje. -
12.09.2026skolko živu stolko i słyšu čto nyniešnije podrostki tupyje
-
12.09.2026putnik, i pri etom tupyje podrostki siemidiesiatyk izobrieli v vośmidiesiatyje intierniet, podrostki 80-ch - mobilnyje tielefony, a tupyje podrostki dievianostych izobrieli v 2010-je -- II
-
12.09.2026Heta nie padletki tupiejuć, a čynoŭniki. Hetyja čynoŭniki vybirajuć styli navučańnia, jakija abnižajuć vyniki navučańnia. Ale jość jašče adzin faktar: unutry maładzietnych siemjaŭ dzieci mała kankurujuć, bo niama z kim, i tamu mała kankurujuć i pa žyćci, u tym liku i ŭ škole, a šmatdzietnych siemjaŭ užo amal niama.
-
12.09.2026Žyčie, u šmatdzietnych siemjach małodšyja dzieci biaruć padručniki starejšych, hladziać, jak vučacca starejšyja, zapaminajuć razam ź imi i vieršyki, i praviły.
Z druhoha boku starejšyja dapamahajuć małodšym rabić uroki, praviarajuć chatnija zadańni.
Takim čynam pa niekalki razoŭ školnaja prahrama adpracoŭvajecca dziećmi ŭ šmatdzietnych siemjaŭ.
Małodšyja dzieci, hledziačy na ŭžo samastojnych starejšych bratoŭ, taksama namahajucca być bolš samastojnymi, sami rabić svaje spravy.
Plus finansavy faktar: kali niama hrošaj na płatnuju adukacyju, padletak adrazu viedaje, što prabivacca treba samomu. I bolš asensavana padchodzić da vybaru navučalnaj ustanovy - kab adrazu paśla jaje zarablać hrošy.
U adnadzietnych siemjach baćki dapamahajuć, robiać za dzicia sami, sami malujuć za jaho, sačynieńni pišuć. Potym sami za jaho instytut abirajuć, repietetaraŭ najmajuć. Čałaviek nie adčuvaje, što heta treba jamu samomu. Potym skončvaje VNU (časta płatna) i dumaje: chaču pracavać - nie chaču.
Hrošy baćki dajuć, śpiašacca pracaŭładkavacca niama patreby. -
12.09.2026U Kitai 34 rehijony, u PISA udzielničajuć tolki 4. Tak by mović, Kitaj, jak zaŭždy, chitryć i padmanvaje. Cikava było b pahladzieć ichnija nie adcenzuravanyja dadzienyja.
-
12.09.2026Miarkujučy pa tempach transfarmacyi struktury i sutnaści prafiesij, pieravahu budzie mieć toj, chto paśla škoły i VNU zachavaje fizičnaje i psichičnaje zdaroŭje i da taho - zdolnaść chutka i samastojna pieravučvacca. Jak heta zrabić - bajusia, što adkazu niama ni ŭ adnoj adukacyjnaj sistemy. Navyki čytańnia i matematyki nie pieraškodziać, kaniešnie, ale nie fakt, što mocna dapamohuć, na žal.
-
12.09.2026Pierakanany, što ŭ skazie "Padletki tupiejuć?" pytalnika nie pavinna być. Heta fakt. Upłyŭ žyćcia ŭ sacsietkach - vidavočny. A ciapier jašče i ŭsieahulnaje vykarystańnie ŠI pry navučańni.
-
12.09.2026Nu, nu nie tupiej za pakaleńnie, jakoje ŭ 1994 m hodzie prahałasavała za Łukašenku.
-
12.09.2026U 1994 jašče tupiejšyja byli, za jaho nichto nikoli nie hałasavau, jaho uvieś čas naznačau krieml.
-
12.09.202609, niapraŭda. Chočacca, kaniešnie, kab byŭ vinavaty niechta inšy, a nie kociki-biełarusy, ale biez adkaznaści za svaje ŭčynki ŭ minułym nie byvaje budučyni.
-
12.09.2026U kultavym "Supierhierojskim kino" 2008 hoda jość scenka, dzie Strakaziec (Beł Drejk) pytajecca ŭ doktara Ksaŭjer Sakret supierhierojstva i žonka doktara Kvaviera (Choł Redžyna) takaja ž łysaja jak jaje muž bje Strakazca pa mardasach i kaža Skroi sabie supierhierojski harnitur i kidaje źjaždžajučy na kalascy kołavaj, što Jany z kožnym hodam usio tupiej.
Zrazumieła, što MTV, internet i tannaje piva ŭ 90-ch i 2000-ch atupiła pakaleńnie da novaha ŭzroŭniu tupaści, nieviadomaha ŭ 80-ch.
A zaraz paličym, što ŭ tupych u 2008 užo naradzilisia dzieci/ć (u tupych naradžalnaść raniej i bolš u siłu nierazumieńnia momantu), adpaviedna jašče tupiej, čym ich baćki (heta hienietyka) 2026-2010/12 (uzrost pałavoj dyskrecyi) = 14-16 hadoŭ. Voś, i pakazčyki abvalilisia. Tupyja i jašče tupiejšyja, tak by mović. Treba čakać, kali ŭ razumnych narodzicca dzicia (tradycyjna paśla 40-ka), niedzie ŭ 2010/12 - 20 = 2032+14=2046, kab padniać ahulny ŭzrovień adukacyi. U 2046 hodzie (jak u Vonha Karvaja) ŭźnimiecca ahulny ŭzrovień školnaha intelektu.
Naprykład, moj adnakurśnik nabraŭ mianie z sumskaha kirunku, try miesiacy, jak mob (prachodziŭ BZVP na znakamitym Handurasie), skazaŭ, što dumaŭ, što BZVP heta ciažka, ale zaraz zrazumieŭ, što heta byŭ pansijanat. Słužba ŭ štabie z dakumientami pa 16 hadzin u dzień, kaža, kab ja z usich sił kasiŭ, kab nie patrapić tudy kudy jon patrapiŭ. Ja kažu, što ŭžo 3 miesiacy nie vychodžu z domu, z zabaŭ tolki litaraturnyja praktyki na NN. Jon taki - nu i pravilna.
Ja chacieŭ skazać, što heta zvyčajnaja dziaržsłužba, dzie maładym nakidvajuć usiu pracu i dručać za terminy, ale vyrašyŭ nie razumničać.
My vučylisia na adnym kursie i ŭ nas adna śpiecyjalnaść, ale paśla vučoby jon pajšoŭ u modnyja tady videaapieratary na telekanały, dzie ŭsio, što treba rabić - heta vystavić bałans biełaha i nie adrezać hałavu ci ruki, addać u mantažnuju i iści pić piva ci kuryć handžu, jak heta pryniata ŭ tvorčaj intelehiencyi. Tady, kali ja zastaŭsia ŭ prafiesii i ci rychtavaŭ dakumienty ci vyčytvaŭ, časam i da 2 nočy, bo na 8 ranicy treba było ŭžo padać na podpis, kali jon spakojna spaŭ ci słuchaŭ ołdskuł rep 90-ch biez stresaŭ i mandraža.
Zrazumieła, što pa śpiecyjalnaści jon nie pracavaŭ i dziesiacihodździ rasłabonaŭ i zaraz jaho prosta irvuć na častki, i jamu zdajecca, što heta piekła, žach i maralny teror. Ale praz hod hety pieryjad budzie jak adpačynak i zvyčajnaja rucina, napampuje chard skiły, tak by mović. Udački jamu. Ale pampavać chard skiły treba zaŭsiody, nie treba pasłablacca navat kali zaraz u šakaładzie.
Pahladzicie hrafik - usie krainy dzie uzrovień padaje - heta krainy dzie apošnim časam adbyŭsia napłyŭ mihrantaŭ lehalnych i nie. Adnym słovam - ničoha dziŭnaha.