U Bierazinie pračnulisia pčoły. Dziaŭčynka, jakaja ich pabačyła, skaryła tyktok
U sacsietkach zajmieŭ papularnaść rolik, u jakim maleńkaja dziaŭčynka ź biełaruskaha Bierazino z zachapleńniem naziraje, jak ažyvilisia pčoły paśla zimy, choć «jana ich nie budziła». Za dva dni videa sabrała bolš za 160 tysiač prahladaŭ i bolš za 400 kamientaroŭ.
Skrynšot ź videa
«Voś hetyja moški — heta pčoły, — havoryć dziaŭčynka. — Jak heta tak? Ja ich nie budziła. Jany ciapier va ŭsich vullach pračnucca! Ciapier i čmiali [pračnucca]. Ale ja nie chaču, kab jany kusali. Pajdu skažu, što pčoły pračynajucca. Mama, ty nie razumieješ! Pčoły pračnulisia. Užo ŭsio ŭ nas rastaje, užo ŭsio kapaje. Razumieješ?! Pčoły pračnulisia! Jany ciapier pa ŭsim buduć lotać. Dobra, vydychniem. Heta jašče možna paciarpieć. Hałoŭnaje, kab čmiali nie pračnulisia».
Aktyŭnaść pčoł niepasredna zaležyć ad tempieratury. Uzimku jany ŭ vulli źbivajucca ŭ šar, pastajanna ruchajučysia i padtrymlivajučy ŭsiaredzinie tempieraturu kala 32 hradusaŭ. Jak tolki na dvare ciapleje da +8, kaziurki ździajśniajuć pieršy ablot, a zatym pačynajuć hienieralnuju pryborku ŭ vulli.
Čytajcie taksama:
Minčanku ŭ śniežni ŭdžaliła asa. Navukoviec rastłumačyŭ, jak takoje mahčyma
U Aŭstralii znajšli pčału z rahami — i nazvali jaje Lucyfieram
Biełarus pradaje słoik miodu za 1500 rubloŭ. Za što takija hrošy