ZŠA źbirajucca vypuskać rakiety pa «madeli McDonald’s»
Na fonie niadaŭnich bajavych dziejańniaŭ suprać Irana ZŠA pierahladajuć padychod da vytvorčaści ŭzbrajeńniaŭ. Pavodle infarmacyi Financial Times, Pientahon imkniecca naładzić chutki, tanny i masavy vypusk rakiet, paraŭnoŭvajučy novuju kancepcyju z pryncypami pracy sietki McDonald's — standartyzacyjaj, chutkaściu i maštabavańniem.
Zdymak ilustracyjny. Fota: lockheedmartin.com
Adnym z prykładaŭ stała amierykanskaja kampanija Co-Aspire, jakaja vykarystoŭvaje 3D-druk dla vyrabu detalaŭ rakiet. Pavodle kiraŭnika kampanii Daha Denieni, heta dazvalaje značna paskoryć vytvorčaść. Pieršuju rakietu kampanija sabrała za čatyry miesiacy, druhuju płanuje zaviaršyć za piać.
Financial Times adznačaje, što kanflikt vyjaviŭ prablemu: ZŠA vyrablajuć adnosna nievialikuju kolkaść darahich rakiet. Naprykład, štohod vypuskajecca kala 600 rakiet Tomahawk, kožnaja ź jakich kaštuje kala 2,6 miljona dalaraŭ. Rakiety PrSM i JASSM taksama aceńvajucca prykładna ŭ 1,6—1,9 miljona dalaraŭ za adzinku.
Jašče adna kampanija, Castelion, užo atrymała kantrakt Pientahona na vytvorčaść bolš jak 12 tysiač hipierhukavych rakiet ciaham piaci hadoŭ. U budučyni jana płanuje vypuskać da 6 tysiač rakiet štohod pa canie kala 400 tysiač dalaraŭ za adzinku, vykarystoŭvajučy šyroka raspaŭsiudžanyja kampanienty z aŭtamabilnaj pramysłovaści.
Pa słovach byłoha supracoŭnika Pientahona Majkła Haravica, amierykanskaja vajskovaja pramysłovaść doŭhi čas rabiła staŭku na darahija i składana vyrablanyja sistemy ŭzbrajeńniaŭ, adnak sučasnyja vojny patrabujuć masavaj vytvorčaści.
U najbližejšyja piać hadoŭ Vajskova-pavietranyja siły ZŠA płanujuć vydatkavać kala 12 miljardaŭ dalaraŭ na zakupku 28 tysiač rakiet. Akramia taho, dziejničaje prahrama pa nabyćci 10 tysiač rakiet naziemnaha bazavańnia na praciahu troch hadoŭ.
Razam z raźvićciom rakietnaj vytvorčaści ZŠA taksama pašyrajuć vypusk bieśpiłotnikaŭ. U Pientahonie pryznajuć, što novyja, bolš tannyja rakiety mohuć sastupać darahim anałaham pa dakładnaści i nadziejnaści, adnak ličać, što mahčymaść chutka papaŭniać zapasy stanovicca ŭsio bolš važnym faktaram u sučasnych kanfliktach.
Čytajcie taksama:
ZŠA i Iran abmianialisia novymi ŭdarami, pastaviŭšy pad pahrozu pieramirje
Kamandujučy vojskami ZŠA ŭ Jeŭropie zajaviŭ, što Pucin nie šukaje vajny z NATA