Teatr

«Svaju pazicyju my nie pakidajem». Vycisnuty ź Biełarusi Sučasny mastacki teatr zapracavaŭ u Kijevie

Sučasny mastacki teatr, što byŭ faktyčna vycisnuty ź Biełarusi, ciapier pracuje ŭ Kijevie. Pra heta paviedamiŭ jaho kiraŭnik Uładzimir Ušakoŭ, jaki ŭžo płanuje niekalki premjer i hastroli ŭ šerahu krain Jeŭropy.

Śpiektakl «Drakon». Fota sa staronki SMT u fejsbuku.

Cisk na teatr pačaŭsia jašče ŭ minułym hodzie: kalektyvu daviałosia pamianiać niekalki placovak, a hastrolnyja paśviedčańni stali vydavacca marudna albo nie vydavacca ŭvohule. U studzieni MNS admianiła pakaz śpiektaklu #Hetademakrejšen za paŭhadziny da pačatku. U vyniku zapłanavanaha «Byłoha syna» pavodle adnajmiennaj knihi Sašy Filipienki Uładzimir Ušakoŭ pastaviŭ nie ŭ Minsku, a ŭ Kijevie — premjera adbyłasia 20 maja.

«Paśla premjery «Byłoha syna» ja ŭsio nie moh da kanca vyznačycca, što rabić u hetaj situacyi i jak pravilna pastupić, — kaža Uładzimir. — Ja razumieŭ, što mahčymaści pracavać u Minsku ni ŭ mianie, ni ŭ kalektyva niama, adpaviedna treba šukać šlachi, jak nie spynić teatr. Tamu ja pryniaŭ rašeńnie praciahnuć pracu va Ukrainie. U teatralnym asiarodździ nam tut vykazvajuć vialikuju salidarnaść i šmat dapamahajuć u pracy».

Kamanda teatra farmirujecca ź biełarusaŭ, jakija byli vymušany źjechać, taksama ŭ Kijevie ciapier znachodzicca artyst SMT Dzianis Dudzinski. 

«Kalektyŭ całkam nie pierajechaŭ. Kožny artyst razam sa svajoj siamjoj pavinien sam pryniać rašeńnie, my na jaho ŭpłyvać nie možam. Da taho ž pakul nie majem finansavych mahčymaściaŭ, kab zabiaśpiečyć usiu kamandu žyllom i stabilnym zarobkam. My pracujem u tych umovach, jakija siońnia jość, i budziem staracca zrabić tak, kab kalektyŭ rana ci pozna zmoh być razam».

Ciapier teatr pracuje nad niekalkimi budučymi premjerami i arhanizoŭvaje hastroli pa Ukrainie i šerahu inšych krain Jeŭropy. U repiertuary zastajucca raniejšyja śpiektakli SMT i novaja pastanoŭka «Były syn». U hastroli Uładzimir płanuje ŭklučyć raboty «Drakon», «Impieryja pryhažości» i #Hetademakrejšen, «kab śpiektakli, jakija nie davali pakazvać u Biełarusi, ubačyli hledačy ŭ inšych krainach».

«My vymušany pracavać u tych abstavinych, jakija skłalisia, ale spadziajomsia, što vierniemsia i budziem pracavać na Radzimie. Pastanoŭka «Były syn» dakazvaje, što my kažam pra biełaruskija prablemy i biełaruskija składanaści. Ciapier ja šukaju pjesu, jakaja b mahła raskazać pra žanočy bok našaj revalucyi, pra našych hieraiń. Naturalna, my pavinny dumać i pra kamiedyi, kab teatr moh raźvivacca ekanamična, ale svaju pazicyju my nie pakidajem i ŭvieś čas dumajem, jak razmaŭlać pra toje, što adbyvajecca ŭ našaj krainie».

Kamientary

Ciapier čytajuć

Stała viadomaja asoba rabočaha «Biełaruśkalija», jaki zahinuŭ pry abrušeńni hornaj parody1

Stała viadomaja asoba rabočaha «Biełaruśkalija», jaki zahinuŭ pry abrušeńni hornaj parody

Usie naviny →
Usie naviny

Vybuchnuŭ i zahareŭsia Amurski hazachimičny kompleks na miažy z Kitajem za 6500 kiłamietraŭ ad Ukrainy2

Ci možna ŭ Irłandyi zamović viačeru pa-irłandsku? Ekśpierymient błohiera, jaki staŭ virusnym22

U centry Minska pradajuć kvateru z ułasnym śmiećciepravodam1

Pamyłka pry pavarocie: u Minsku sutyknulisia dva hruzaviki MAZ i Mercedes

Dopyty i pahrozy. Što adbyvajecca sa studentami EHU paśla pryznańnia ŭniviersiteta «ekstremisckim»7

Administracyja Trampa źbirajecca adklikać 200 tysiač turystyčnych viz u tych, chto pryjechaŭ pa ich u krainu i paprasiŭ prytułak4

Biełarusy pryvieźli z Kapienhahiena «kryž karalevy Safii». Historyki nazyvajuć jaho bižuteryjaj za 4000 jeŭra14

U Kupałaŭskim teatry rasijskija režysiory praviaduć tvorčuju łabaratoryju, u jakoj abiaruć śpiektakl dla repiertuaru12

Kab zachavać pieršy radok u suśvietnym tenisie, Arynie Sabalency treba tolki pieramahać na US Open11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stała viadomaja asoba rabočaha «Biełaruśkalija», jaki zahinuŭ pry abrušeńni hornaj parody1

Stała viadomaja asoba rabočaha «Biełaruśkalija», jaki zahinuŭ pry abrušeńni hornaj parody

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić