Samit Mytnaha sajuza ŭ Minsku nahadvaŭ sustreču raka, lebiedzia i ščupaka - cytaty
Nazarbajeŭ prapanavaŭ raspuścić JeŭrAzES i zaprasić u Mytny sajuz Turcyju. Łukašenka havaryŭ pra biaspošlinnyja pastaŭki nafty. A Pucin patrabavaŭ uzajemnych sastupak.
Na pavierchni zastavalisia supiarečnaści pa linii «Rasija — mienšyja dziaržavy (Kazachstan i Biełaruś)». Adnak prajavilisia i adroznyja hieapalityčnyja intaresy troch krain i roznyja ambicyi troch kiraŭnikoŭ.
Kazachstan zacikaŭleny ŭ jeŭrazijskim uchile intehracyjnaha abjadnańnia. Prapanova Nursułtana Nazarbajeva dałučyć da Mytnaha sajuza Turcyju charakternaja ŭ hetym sensie. Kanstrukcyja z udziełam vialikaj ciurkamoŭnaj krainy pieratvaryła b sajuz z rekanstrukcyi byłoha SSSR u situacyjny aljans słavianskich i ciurkskich dziaržaŭ.
Biełarusi treba rasijskija subsidyi, a ŭsio astatniaje pastolki pakolki.
A Pucin starajecca zachavać jak maha bolš krain u śfiery ŭpłyvu Rasii. Tamu Maskva hatova pryniać u Mytny sajuz Armieniju i navat słaba kiravanyja Kyrhyzstan i Tadžykistan. Biełaruś ža i Kazachstan hetamu piarečać i hatovyja tolki na status naziralnikaŭ dla apošnich i doŭhi praces pryniaćcia pieršaj.
U cełym samit Mytnaha sajuza mieŭ bolšaje značeńnie, čym paralelnaja sustreča amorfnaj SND.
Varta adznačyć, što minski samit prajšoŭ u novazbudavanaj rezidencyi Alaksandra Łukašenki ŭ Minsku, što nosić nazvu «Pałac Niezaležnaści».
Prapanujem padborku asnoŭnych paviedamleńniaŭ z samita.
Prezident Rasii publična padkałoŭ Alaksandra Łukašenku
Telekanał «Rasija-24» adznačaje, što dla Alaksandra Łukašenki siońniašni samit kiraŭnikoŭ dziaržaŭ SND supaŭ z ułazinami. U tolki što zbudavanym Pałacy Niezaležnaści jon prymaŭ haściej upieršyniu. «Rezidencyju budavali ŭdarnymi tempami, pryčym razam ź biełarusami na budoŭli pracavali i rabočyja ź siabroŭskaj Paŭnočnaj Karei. Napeŭna, tamu ŭ architektury ŭłoŭlivajecca azijacki akcent. Mikrafony praviarali, naładžvali da apošniaha. Ale aparatura ŭsio ž taki schibiła», — paviedamlaje telekanał.
«Rabotajet vsie! Zdieś upravlajetsia, za stienkoj», — rastłumačyŭ Łukašenka svaim kaleham.
«V zastienkach vsie upravlajetsia u Aleksandra Hrihoŕjeviča», — tut ža pažartavaŭ Uładzimir Pucin.
Łukašenka zrabiŭ vyhlad, što žartu nie zaŭvažyŭ, pišuć «Iźviestija».
Rasija zhodnaja na likvidacyju vyklučeńniaŭ u Mytnym sajuzie, ale pastupova i ŭ abmien na niešta
Rasija zhodnaja na pastupovuju likvidacyju ŭsich vyklučeńniaŭ z režymu handlu Mytnaha sajuza, zajaviŭ prezident RF Uładzimir Pucin na pres-kanfierencyi viečaram 24 kastryčnika ŭ Minsku pavodle vynikaŭ pasiadžeńnia Najvyšejšaj jeŭrazijskaj ekanamičnaj rady. Likvidacyja režymu vyklučeńniaŭ najpierš pryviało b da źnižeńnia cany nafty dla Biełarusi — i faktyčnaha rostu rasijskich enierhietyčnych subsidyj.
«Kiraŭniki dziaržaŭ «trojki» damovilisia ruchacca da taho, kab poŭnaściu likvidavać dziejnyja vyklučeńni i abmiežavańni z ahulnaha režymu Mytnaha sajuza i Adzinaj ekanamičnaj prastory. Heta značyć, što buduć źniatyja ŭsie astatnija barjery na šlachu svabodnaha abmienu tavarami, pasłuhami, kapitałam, technałohijami i pracoŭnaj siłaj», — skazaŭ Pucin. Pres-kanfierencyja lidaraŭ Biełarusi, Kazachstana i Rasii tranślavałasia ŭ žyvym efiry na telekanale «Mir».
Asobna Pucin prakamientavaŭ naftavyja vyklučeńni, zakłapočanaść adnosna jakich raniej vykazvali jaho biełaruski i kazachstanski kalehi: «My razumiejem, što dla našych partnioraŭ važna pazbavicca ad voś hetych vyklučeńniaŭ, źviazanych z naftapraduktami i naftaj i hetak dalej. My hatovy. Dla nas heta straty biudžetu, ale my hatovy heta zrabić. Raźličvajem na toje, što i partniory pojduć nam nasustrač, vydalajučy tyja vyklučeńni, jakija dla ich, jak jany ličać, važnyja». Pry hetym rasijski prezident zaznačyŭ, što heta zapatrabuje peŭnaha času.
«Kazachstanskija partniory prapanavali formułu — da takoha voś času ŭzhodnim terminy i ruch pa kirunku takich vyklučeńniaŭ. My pahadzilisia, my miarkujem, što heta razumny prafiesijny padychod», — skazaŭ Pucin.
Prezident Rasii zakranuŭ i inšyja pytańni supracoŭnictva. «U nas jość ahulnaje razumieńnie, što sajuz pavinien pravodzić zbałansavanuju makraekanamičnuju i biudžetnuju palityku. My płanujem taksama bolš ciesna kaardynavacca ŭ pytańniach zaniataści i raźvićcia infrastruktury, uklučajučy stvareńnie jeŭrazijskich transpartnych i enierhietyčnych sietak», — skazaŭ Pucin.
Rasijski lidar paviedamiŭ, što kiraŭniki dziaržaŭ uchvalili madelny zakon ab raźvićci kankurencyi, skiravany na zbližeńnie pravavoha rehulavańnia ŭ śfiery kankurentnaj palityki Biełarusi, Kazachstana i Rasii.
Aprača taho, Pucin pryvitaŭ cikavaść inšych krain da jeŭrazijskaj intehracyi: «My padtrymali namiery Armienii i Kyrhyzstana dałučycca da našaha intehracyjnaha prajekta, damovilisia ab stvareńni rabočaj hrupy, jakoj pastaŭlena zadača ŭ samy karotki termin padrychtavać adpaviednuju darožnuju kartu».
Nahadajem, siońnia prezident Kazachstana Nursułtan Nazarbajeŭ paskardziŭsia na najaŭnaść barjeraŭ dla ruchu tavaraŭ unutry Mytnaha sajuza. «Zachoŭvajucca ciažkaści ŭ dostupie kazachstanskaj pradukcyi na rynki pamiž nami, vykarystoŭvajucca nietaryfnyja techničnyja barjery, zavyšany sanitarnyja i fitasanitarnyja patrabavańni, miery pa siertyfikacyi i licenzavańni», — skazaŭ jon.
21 kastryčnika Alaksandr Łukašenka na sustrečy z kiraŭnikami niekatorych ŚMI krain SND zajaviŭ, što spadziajecca na źniaćcie ŭsich vyklučeńniaŭ i abmiežavańniaŭ z 1 studzienia 2014 hoda.
«Kali damovilisia, dyk davajcie stvarać realnuju adzinuju ekanomiku i źnimiem hetyja vyklučeńni. Skažam, zachacieli kazachi prapampoŭvać naftu ŭ Biełaruś pa ahulnych trubach — adnolkavy dostup. Choča Kazachstan pastaŭlać svaju pradukcyju ŭ Biełaruś, Jeŭropu praz čyhunačnyja darohi Kazachstana, Rasii, Biełarusi — adnolkavyja ŭmovy. A zaraz u nas kuča vyklučeńniaŭ, vy heta cudoŭna razumiejecie», — skazaŭ kiraŭnik dziaržavy.
(Inf. BiełaPAN; MB)
Nazarbajeŭ: Davajcie prymiem u Mytny sajuz Turcyju i raspuścim JeŭrAzES
Prezident Kazachstana Nursułtan Nazarbajeŭ u svaim vystupie kanstatavaŭ najaŭnaść niedachopaŭ u pracy Jeŭrazijskaj ekanamičnaj kamisii. Taksama jon źviarnuŭ uvahu na nieabchodnaść likvidacyi dziejnych abmiežavańniaŭ u Mytnym sajuzie.
Ale samaj cikavaj jaho prapanovaj stała «padklučeńnie» da Mytnaha sajuza… Turcyi. Jak viadoma, hetaja kraina imkniecca ŭstupić u Jeŭrasajuz.
«Prezident Turcyi źviarnuŭsia da mianie z prośbaj ustupić u naš Mytny sajuz. Davajcie i prymiem Turcyju», — skazaŭ Nazarbajeŭ.
Za miažoj, skazaŭ Nazarbajeŭ, da jaho časta źviartajucca z pytańniem ab tym, što «my stvarajem SSSR ci niešta pad Rasijaj».
«Moža, Turcyju pryniać, vialikaja kraina, i razmova skončycca», — prapanavaŭ Nazarbajeŭ prezidentam Rasii i Biełarusi.
Taksama prezident Kazachstana prapanavaŭ raspuścić Jeŭrazijskuju ekanamičnuju supolnaść. Adnak prezident Rasii Uładzimir Pucin zaklikaŭ nie śpiašacca ź likvidacyjaj JeŭrAzES.
Nie tak sieli
Alaksandr Łukašenka na pasiadžeńni Vyšejšaha Jeŭrazijskaha ekanamičnaha savieta pamyłkova sieŭ u kresła, što pryznačałasia Uładzimiru Pucinu, paviedamlaje «Interfaks».
«Nie tak sieli», — pažartavaŭ Łukašenka, paŭtaryŭšy znakamitaje vykazvańnie pieršaha prezidenta Rasii Barysa Jelcyna.
Łukašenka bačyć vyhadu dla siabie ŭ pieradačy paŭnamoctvaŭ na nadnacyjanalny ŭzrovień
Alaksandr Łukašenka ŭpeŭnieny, što nie treba bajacca pieradačy dadatkovych paŭnamoctvaŭ u Mytnym sajuzie na nadnacyjanalny ŭzrovień. Ab hetym jon zajaviŭ siońnia na pasiadžeńni Najvyšejšaj Jeŭrazijskaj ekanamičnaj rady ŭ vuzkim składzie.
«Suvierenitet — nie ikona. Usio maje svaju canu. I kali my chočam žyć lepš, to treba ad čaho-niebudź adstupicca, čymści achviaravać. Hałoŭnaje — heta dabrabyt ludziej», — miarkuje jon.
Kamientary