Hramadstva

Davydźka: Na žal, bieł-čyrvona-bieły ściah vielmi pryhožy. Ale łohika ŭ jaho zabaronie jość

Deputat Pałaty pradstaŭnikoŭ, akcior, były kiraŭnik Biełteleradyjokampanii Hienadź Davydźka ŭ kamientary «NN» padzialiŭsia svaim staŭleńniem pra inicyjatyvu Hienieralnaj prakuratury pryznać bieł-čyrvona-bieły ściah ekstremisckim.

«Składanaje pytańnie, sapraŭdy składanaje. Ale kali ekstremisty vykarystoŭvajuć hety simvał, kab razburać dziaržavu, to, peŭna, treba pryznavać jaho ekstremisckim.

Łohika ŭ takim rašeńni jość. Vy zrazumiejcie, kolery i tkanina nie vinavataja, chto i jak ich vykarystoŭvaje. U bieł-čyrvona-biełaha ściaha sprečnaja historyja, ale niekatoryja našy hramadzianie ŭziali jaho ŭ jakaści «simvała budučyni», navat ličać jaho śviatyniaj. Tak byvaje, na žal.

Adnak, pamiatajecie, na budynku Kupałaŭskaha teatra hety ściah visieŭ pobač z fašysckaj svastykaj, maich rodzičaŭ źniščyli ŭ vioscy Papoŭka Sieńnienskaha rajona z hetymi paviazkami na rukavach. Pad čyrvonymi ściahami taksama šmat čaho rabiłasia. Mnie zdajecca, što historyki pavinny być asnoŭnymi ŭ pryniaćci takich rašeńniaŭ.

Palityčnaja situacyja ŭsio ž namahaje taho, kab zachavać dziaržavu, kab spynić hetuju biazhłuździcu, moža, i majuć racyju tyja, chto chočuć zabaranić ściah».

My ŭdakładnili ŭ spadara Hienadzia, dyk moža varta nie zabaraniać, a vieści aśvietnickuju pracu, pierakonvać ludziej.

«Aśvietnickuju pracu buduć vieści «niedziaržaŭnyja arhanizacyi», jakija finansujucca z-za miažy. Vy nie ŭjaŭlajecie kolkaść hrošaj, jakija pojduć zaraz na razbureńnie našaj dziaržaŭnaści praz demahohiju pra demakratyju i raźvićcio hramadstva.

Idzie vajna, i ŭ takoj bojni treba prymać rašeńni, praduchilajučy straty niezaležnaści i dziaržaŭnaści. Tut mahčymyja navat niekatoryja pierahiby, i ja na baku tych, chto budzie dziejničać u abaronu dziaržavy».

Naprykancy my pacikavilisia ŭ deputata jahonym asabistym staŭleńniem da bieł-čyrvona-biełaha ściaha.

«Na žal, jon vielmi pryhožy», — adzinaje, što dadaŭ Davydźka.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć36

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć

Usie naviny →
Usie naviny

Jeŭrapiejskija krainy raskryli sietku, jakaja viarbuje padletkaŭ-kileraŭ1

Na svabodu vyjšaŭ asudžany pa spravie kanała «Armija z narodam» Siarhiej Jaraševič, muž Antaniny Kanavałavaj

Virtualnyja numary ŭ abjavach. Abarona ad machlaroŭ ci dapamoha dla pierakupaŭ?

«Sała z chlebam i krab ź ikroj mohuć być adnolkava smačnymi». Pra hety restaran havoryć uvieś Instagram13

Fielčar Arsień z prablemami słychu ź minskaj balnicy chutkaj dapamohi śpiavaje na movie žestaŭ i skaraje sacsietki VIDEA2

Evakujavany ź Biełarusi Alaksiej Sančuk — barabanščyk pratestaŭ-20201

«Park miedycyny» źjavicca ŭ Partyzanskim rajonie2

USU nanieśli ŭdar pa składzie Wildberries pad Uładzimiram1

Ratavalniki znajšli cieła alpinista Nirmała Purdžy. Jon zahinuŭ pad łavinaj u Pakistanie

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć36

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić