Ułada

Łukašenka ŭ intervju prapahandystu Kisialovu pryznaŭ Krym rasijskim. Što jon raniej kazaŭ pra paŭvostraŭ?

«Krym de-fakta i de-jure staŭ rasijskim paśla refierendumu», — skazaŭ Łukašienka u intervju Dźmitryju Kisialovu.

Taksama Łukašenka skazaŭ, što ŭ jaho jość damoŭlenaść z Pucinym ab vizicie ŭ Krym, jaki jon chacieŭ by pačać ź Sievastopala.

Nahadajem, ukrainski paŭvostraŭ Krym razam z horadam Sievastopal byŭ niezakonna akupavany Rasijaj ŭ 2014-m. Mižnarodnaja supolnaść nie pryznała zakonnaść hetaj anieksii.

Na praciahu siami hadoŭ z momantu akupacyi Alaksandr Łukašenka nieadnarazova nazyvaŭ paŭvostraŭ «de-fakta rasijskaj ziamloj». Takoj była jaho zajava ŭ krasaviku 2014 hoda.

«Hałoŭnaje ŭ tym: de-fakta — heta siońnia rasijskaja terytoryja, heta siońnia častka Rasii. Mnie heta nie padabajecca. Ale chto daŭ padstavu rasijanam dziejničać takim čynam? I apošni arhumient — ja im (ukraincam, — Red.) skazaŭ pa-mužčynsku: kali b vy ličyli, što heta vaša terytoryja, vy b za jaje zmahalisia. Vy hetuju ziamlu nie abaranili», — skazaŭ tady Łukašenka.

U tym ža 2014 hodzie Łukašenka pryjechaŭ u Kijeŭ na inaŭhuracyju prezidenta Ukrainy Piatra Parašenki. Ukrainskija žurnalisty spytali jaho, čyj Krym.

«Spytajcie va ukraincaŭ, čyja heta terytoryja siońnia. Ja ŭžo nie adnojčy kazaŭ: nie čas i nie miesca siońnia hetyja prablemy abmiarkoŭvać. Ukraina pavinna być adzinaj, cełasnaj dziaržavaj i budzie takoj», — adkazaŭ jon.

Łukašenka tady taksama rekamiendavaŭ žurnalistam «pajechać u Krym i tam damaŭlacca ab tym, kab jon byŭ ukrainskim».

Ab hetym epizodzie Łukašenka zhadaŭ u 2019 hodzie na sustrečy z pradstaŭnikami ŭkrainskich ŚMI.

U žniŭni 2021 hoda Łukašenka rezka vykazaŭsia pra pierśpiektyvy pryznańnia rasijskaj anieksii Kryma, pa sutnaści, namiaknuŭšy, što i ŭ samoj Rasii daloka nie dla ŭsich vidavočny status paŭvostrava.

«Kali apošni aliharch u Rasii pryznaje Krym i pačnie pastaŭlać tudy pradukcyju, za mnoj sprava nie zaržavieje. Choć mianie i mnohaje źviazvaje: Budapiešckaja dekłaracyja, moj podpis tam staić, ale ja i praz heta pierastuplu», — zajaviŭ jon.

Ale ŭžo ŭ listapadzie Łukašenka vykazaŭ škadavańnie ab tym, što prezident Rasii Uładzimir Pucin nie zaprasiŭ jaho ŭ Krym na pasiadžeńnie Vyšejšaj dziaržaŭnaj rady Sajuznaj dziaržavy.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Alaksandr Łukašenka prakulhaŭ pa čyrvonaj darožcy na płoščy Ciańańmeń. Kola vykonvaŭ rolu achoŭnika11

Alaksandr Łukašenka prakulhaŭ pa čyrvonaj darožcy na płoščy Ciańańmeń. Kola vykonvaŭ rolu achoŭnika

Usie naviny →
Usie naviny

Z asabistaj sustrečaj Pucina i Zialenskaha nosiacca jak ź pisanaj torbaj. Ale što jana nasamreč źmienić?5

Anulavali rehistracyju «Pieršaha muzyčnaha kanała»3

U Finlandyi pasadzili ŭ turmu lidara nihieryjskich sieparatystaŭ

Z sakavika Polšča admoviła ŭ mižnarodnaj abaronie amal tysiačy inšaziemcaŭ1

Niechta ad imia Volhi Karpušonak vyjšaŭ na suviaź z «Našaj Nivaj»15

«My hulali nie za ich ściahi, a za našu krainu». Hałoŭny trenier «Niomana» — pra zaŭziataraŭ ź bieł-čyrvona-biełymi ściahami19

Paŭłu Łatušku prysłali biełaruskamoŭny list z zapałochvańniami i paradami, što rabić10

Rasija i ZŠA rychtujuć novy raŭnd kansultacyj1

Patreby NATA mianiajuć ekanomiku Jeŭropy. Ale jeŭrapiejskaj abaroncy nie chapaje šerahu krytyčna važnych praduktaŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Alaksandr Łukašenka prakulhaŭ pa čyrvonaj darožcy na płoščy Ciańańmeń. Kola vykonvaŭ rolu achoŭnika11

Alaksandr Łukašenka prakulhaŭ pa čyrvonaj darožcy na płoščy Ciańańmeń. Kola vykonvaŭ rolu achoŭnika

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić