Śviet

Pamior italjanski śpiavak Tota Kutuńjo

Pra śmierć śpievaka paviedamiła infarmacyjnaje ahienctva Ansa. Jamu było 80 hadoŭ.

Tota Kutuńjo. Fota: kpa/United Archives via Getty Images

Salvatore (Tota — skaročanaja forma imia) Kutuńjo naradziŭsia 7 lipienia 1943 hoda i z rańnich hadoŭ zachaplaŭsia muzykaj. Pieršyja muzyčnyja ŭroki jon atrymlivaŭ ad svajho baćki, jaki byŭ trubačom.

Z 19 hadoŭ Tota pačaŭ vystupać u roznych hrupach u jakaści ŭdarnika, a ŭžo ŭ kancy 60-ch staŭ prafiesijnym kampazitaram. U 1963 hodzie Kutuńjo stvaryŭ ułasnuju hrupu Toto e Tati (u 1975 pieranazvaŭ jaje ŭ Albatros) i pačaŭ vystupać ź joj pa ŭsioj Italii.

Z 1975 hoda Kutuńjo ŭsio bolš staŭ vystupać sam jak tradycyjny estradny śpiavak, u tym liku dvojčy — na fiestyvali italjanskaj pieśni ŭ San-Rema, dzie ŭ 1980 hodzie atrymaŭ pieramohu.

Jak kampazitar jon pisaŭ pieśni dla Džo Dasena, Adryjana Čelentana, Mirej Maćjo, Mišel Sardu i inšymi viadomych vykanaŭcaŭ.

Sapraŭdny praryŭ dla Tota Kutuńja adbyŭsia ŭ 1983 hodzie, kali jahonaja pieśnia L'Italiano vero stała suśvietnym chitom, jana paśla była pierakładzienaja na mnohija movy.

U 1990 hodzie Kutuńjo pieramoh na «Jeŭrabačańni» ŭ tady jašče juhasłaŭskim Zahrabie.

U pačatku 2007 hoda Kutuńjo pieranios apieracyju ŭ suviazi z ankałahičnaj chvarobaj i nastupnuju chimijaterapiju. Ale ŭžo ŭ kancy taho ž hoda viarnuŭsia da aktyŭnaj tvorčaj dziejnaści, jakaja praciahvałasia jašče šmat hadoŭ.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Usie naviny →
Usie naviny

U rasijskaj Pienzie prajšli masavyja abłavy na mužčyn, jakija nie stali na vajskovy ŭlik11

Ułady Vieniesueły pačali dyjałoh z apazicyjaj7

U 29 hadoŭ pamior pradziusar Drejka i Biejonsie Tej Kit

U Biarozie viarnulisia da adnaŭleńnia znakamitaha klaštara kartezijancaŭ7

Kanada dekłasavała Katar, a Mieksika pieršaj vyjšła ŭ płej-of2

Čamu asobnyja abjekty sa śpisa Suśvietnaj spadčyny JUNIESKA zmahajucca za vyklučeńnie ź jaho?2

Reštki staradaŭniaha budynka i artefakty XVII stahodździa znajšli ŭ centry Pinska kamunalniki

Pamior historyk Karła Hinzburh, jaki pisaŭ pra žyćcio tych, kaho zvykli nie zaŭvažać

Svaimi ž rukami. Kryšku reziervuara Maskoŭskaha NPZ mahła padarvać rasijskaja rakieta SPA14

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić