Ekanomika

Etnaviosku na radzimie Juryja Čyža pradajuć, ale brać pakul nichto nie choča

Novaha ŭłaśnika šukaje adzin z samych cikavych turystyčnych abjektaŭ kaliści mahutnaha i nabližanaha da ŭłady, a ciapier apalnaha biznesmiena Juryja Čyža — niedabudavany kulturna-etnahrafičny kompleks «Sabali» ŭ Biarozaŭskim rajonie. Infarmacyja pra heta źjaviłasia na aŭkcyjonnaj placoŭcy «Biełrealizacyja», piša realt.by.

Abjekt prydarožnaha servisu znachodzicca pobač ź vioskaj Sabali ŭ Biarozaŭskim rajonie Bresckaj vobłaści. Hety kompleks — stylizavanaja biełaruskaja vioska. Tut pabudavali ź dziasiatak draŭlanych damoŭ, u jakich płanavali adkryć muziej. Taksama ŭ skład łota ŭvachodzić niedabudavany hatel.

Kompleks raźmieščany na 101-m kiłamietry trasy M1 (Brest — Maskva) na bierazie nievialikaha voziera. Płošča ŭsiaho ŭčastka — 2 hiektara. Kompleks pačali budavać u 2012 hodzie i źbiralisia zaviaršyć za 3 hady.

Pavodle pieršapačatkovaha prajekta, kompleks «Naš rodny kut Sabali» pavinien byŭ uklučać u siabie hatel, restaran, etnahrafičny muziej, aŭtastajanku, fiermu bujnoj rahataj žyvioły i łyžarolernuju trasu. Uładalnikam abjektaŭ aficyjna źjaŭlajecca kampanija «Busłoŭka», źviazanaja z čyžoŭskim «Trajpłam». Ciapier jana znachodzicca ŭ bankructvie, tamu majomaściu kiruje firma «ProBankrot».

Z apošnich tarhoŭ pačatkovy košt kompleksa (darečy, Sabali — małaja radzima Juryja Čyža) źniziŭsia na 60%. Ciapier jana składaje 1,9 miljona rubloŭ (kala 750 tysiač dalaraŭ).

Elektronnyja tarhi, zapłanavanyja na 20 traŭnia, buduć iści na panižeńnie. Minimalnaja suma, za jakuju možna budzie nabyć turystyčny abjekt — 1,1 miljona rubloŭ.

Firmu «Trajpł» Juryj Čyž zasnavaŭ u listapadzie 1992 hoda. Spačatku «Trajpł» zajmaŭsia aptovym handlem pramysłovymi i charčovymi tavarami, ale paśla maštab dziejnaści pašyraŭsia, achoplivaŭ usio novyja śfiery i ŭrešcie, dziakujučy kantaktam va ŭładnych śfierach i blizkaści Čyža da Łukašenki, pieratvaryŭsia ŭ cełuju biznes-impieryju.

Ale ŭsio skončyłasia ŭ sakaviku 2016 hodzie, kali Čyž byŭ zatrymany KDB pa abvinavačvańni va ŭchileńni ad vypłaty padatkaŭ u asabliva bujnym pamiery. Praź niejki čas jon vyjšaŭ na volu, ale paśla byŭ aryštavany znoŭ. Jaho biznes bankrutuje, u lipieni 2021-ha ŭ dačynieńni da «Trajpła» pačałasia pracedura sanacyi. U minułym hodzie Alaksandr Łukašenka padpisaŭ ukaz, pavodle jakoha «Trajpł» abaviazany viarnuć u biudžet sumu lhot i prefierencyj, jakija dziaržava davała jamu jašče ŭ 2008 hodzie pa niekatorych abjektach.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Maładaja biełaruska trymaje ŭ strachu Maltu — pahražała miedykam i palicejskim, a kali jaje adpuścili, to pakusała partniora12

Maładaja biełaruska trymaje ŭ strachu Maltu — pahražała miedykam i palicejskim, a kali jaje adpuścili, to pakusała partniora

Usie naviny →
Usie naviny

U Dnieprapiatroŭskaj vobłaści rasijski dron trapiŭ u maršrutku ź ludźmi

U pakistanskich harach zahinuła suśvietnaja lehienda alpinizmu. Jak heta adbyłosia2

U minskim «Jeŭraopcie» zaŭvažyli elektronnyja ceńniki3

U Aŭstralii viarnuli knihu ŭ biblijateku praz 150 hadoŭ paśla taho, jak jaje adtul uziali

Artyleryst Pałka Kalinoŭskaha raźvitaŭsia sa svaim Bielašom6

Pasažyrku matacykła, jakaja zahinuła ŭ avaryi pad Brestam, litaralna razarvała na častki16

USU nanieśli ŭdar pa NPZ va Ufie

Novy staršynia Astravieckaha rajvykankama adrazu paśla pryznačeńnia pajechaŭ u kaścioł6

U Navahrudku źjaviŭsia aŭtobusny prypynak u vyhladzie pažarnaj mašyny9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Maładaja biełaruska trymaje ŭ strachu Maltu — pahražała miedykam i palicejskim, a kali jaje adpuścili, to pakusała partniora12

Maładaja biełaruska trymaje ŭ strachu Maltu — pahražała miedykam i palicejskim, a kali jaje adpuścili, to pakusała partniora

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić