Na kadrach — masavaja zdača rasijskich pamiežnikaŭ u pałon na pierachodzie «Sudža» 6 žniŭnia.
6 žniŭnia stała viadoma pra ŭvarvańnie USU ŭ Kurskuju vobłaść. Pra heta nie paviedamlaŭ ukrainski bok, a rasijski aficyjny bok tolki supakojvaŭ, što situacyja pad kantrolem.
Infarmacyju pra situacyju možna daviedacca tolki z rasijskich z-pablikaŭ.
Na ranak 8 žniŭnia viadoma, što Ukraina kantraluje Sudžu, Koranieva ŭziać nie ŭdałosia, USU ruchajucca ŭ kirunku Lhova. Pieradavyja hrupy ŭkrainskich vojskaŭ sprabujuć pierarezać darohu Sudža—Lhoŭ prykładna pasiaredzinie, za 20—30 km ad miažy z Ukrainaj.
Ciapier čytajuć
«Hałandski architektar», jaki adbudavaŭ Vostruju bramu i pastaviŭ sabie dom-krepaść u Hajciuniškach, akazaŭsia nijakim nie hałandcam. Ale jaho spadčyna zachaplaje
«Hałandski architektar», jaki adbudavaŭ Vostruju bramu i pastaviŭ sabie dom-krepaść u Hajciuniškach, akazaŭsia nijakim nie hałandcam. Ale jaho spadčyna zachaplaje
Taćciana Zamiroŭskaja pieršy raz za 11 hadoŭ viarnułasia z ZŠA ŭ Jeŭropu. Mnohija maniery, zvyčki i navat ptuški, jakich my nie prykmiačajem, vyklikali ŭ jaje buru ŭspaminaŭ
Kamientary