Na Lepielščynie reabilitavali babra, jaki nibyta vysušyŭ cełaje voziera
U Lepielskim rajonie Viciebščyny amal całkam vysachła voziera Kastryckaje. Spačatku miascovyja žychary padazravali, što ŭ biadzie vinavaty babior — maŭlaŭ, jon moh prakapać naru ŭ dambie, jak heta ŭžo było letaś. Ale ekołahi pravieryli hetuju viersiju i śladoŭ babra nie znajšli, paviedamlaje ANT.

Toje, što zastałosia ad voziera Kastryckaha
Vyśvietliłasia, što pryčyna inšaja: paśla mocnych zaleŭ 19 lipienia ŭzrovień vady źmienšyŭsia prykładna na paŭmietra, pačaŭsia razmyŭ bierahoŭ. 23 lipienia damba nie vytrymała i jaje prarvała. Rybałovy sprabavali ŭratavać voziera, ale biezvynikova.
Ciapier vadajom amal pieratvaryŭsia ŭ bałota — ryba zahinuła, ptuški pakinuli hety kraj. Adradzić voziera možna, kali zasypać prałom i ŭmacavać dambu z dapamohaj śpiectechniki.
Na Lepielščynie babior asušyŭ cełaje voziera
U Dobrušy babior pryjšoŭ u palikliniku i zasnuŭ pry ŭvachodzie
U Čechii babry za noč pabudavali płacinu tam, dzie jaje ŭźviadzieńnie doŭha nie mahli ŭzhadnić čynoŭniki
U Čechii babry za noč pabudavali płacinu tam, dzie jaje ŭźviadzieńnie doŭha nie mahli ŭzhadnić čynoŭniki
Ciapier čytajuć
«Hałandski architektar», jaki adbudavaŭ Vostruju bramu i pastaviŭ sabie dom-krepaść u Hajciuniškach, akazaŭsia nijakim nie hałandcam. Ale jaho spadčyna zachaplaje
«Hałandski architektar», jaki adbudavaŭ Vostruju bramu i pastaviŭ sabie dom-krepaść u Hajciuniškach, akazaŭsia nijakim nie hałandcam. Ale jaho spadčyna zachaplaje
Taćciana Zamiroŭskaja pieršy raz za 11 hadoŭ viarnułasia z ZŠA ŭ Jeŭropu. Mnohija maniery, zvyčki i navat ptuški, jakich my nie prykmiačajem, vyklikali ŭ jaje buru ŭspaminaŭ
Kamientary
Pravilna "vadaschovišča", časam "sažałka".