Jak možna pravieryć ličby jaŭki na daterminovaje hałasavańnie, jakija abviaščaje Jarmošyna?
Na žal, anijak.
Praktyčna ŭsie niezaležnyja naziralniki nie dapuščanyja na ŭčastki. A ŭčastkovyja i terytaryjalnyja kamisii na 99,9% składajucca z łukašenkaŭcaŭ i ludziej, im padnačalenych.
Bolš za toje, navat pratakoły ab jaŭcy na ŭčastki za dzień staršyni kamisij pakazvajuć naziralnikam nie ŭsiudy, tamu apošnija nie mohuć navat supastavić ličbu, jakuju naličyli za dzień, z toj, jakaja pajšła «ŭ centr».
U takich umovach praktyčna nijakaha sposabu napeŭna paćvierdzić ci abvierhnuć ličby jaŭki na daterminovaje hałasavańnie, jakija buduć ad siońnia ahučvacca abłasnymi vybarkamami i Centrvybarkamam, niemahčyma.
Va ŭsich inšych krainach Jeŭropy ŭ kamisii majuć prava ŭvachodzić pradstaŭniki ŭsich kandydataŭ, a za padlikam vydačy biuleteniaŭ, a paśla — kolkaści hałasoŭ sočać naziralniki. Paśla jany atrymlivajuć kopii pratakołaŭ, ich možna sumiravać pa rehijonie i krainie i źvieryć z ahulnanacyjanalnym vynikam.

Što robiać naziralniki, kab choć niejak zaścierahčysia ad kryminalnaha złačynstva — falsifikacyi vybaraŭ?
Na niekatorych učastkach, dzie naziralnikaŭ nie dapuścili ŭsiaredzinu ŭčastka, jany ličać vybarcaŭ pad dźviaryma. Adnak taki padlik maje tolki maralnaje značeńnie. Jon ničoha nie zmoža dakazać, kali staršynia kamisii napiša ŭ pratakole ličbu, bolšuju za realnuju.
Akramia taho, zaklik Cichanoŭskaj hałasavać masava, usim, u dzień hałasavańnia, maje praktyčnuju metu. U takim vypadku prypiski na daterminovym hałasavańni pryviaduć da taho, što suma dźviuch ličbaŭ (nakručanaha daterminovaha, naprykład, 30%, i realnaha ŭ dzień hałasavańnia 75%) budzie pieravyšać 100 pracentaŭ. Adnak, iznoŭ ža, daviedajucca pra heta tolki členy kamisij, bo vynikovyja pratakoły składaje staršynia kamisii. Ale mienavita na hetych prostych členaŭ kamisij i raźličvaje štab Cichanoŭskaj. U adroźnieńnie ad staranna adabranych staršyń, astatnija siabry kamisij — zvyčajnyja ludzi, i štab Cichanoŭskaj vieryć, što mnohija ź ich hetym razam paviedamiać sapraŭdnyja vyniki hałasavańnia.
-
Statkievič zmadelavaŭ padziei, što mohuć razharnucca ŭ Biełarusi ŭvosień
-
Litoŭski błohier paskardziŭsia, što «Naša Niva» niapravilna pierakazała jaho dyjałoh sa Sparyšam. Kamisija pa etycy stała na bok «NN»
-
Statkievič: U 1917 hodzie pryncyp «Vojna do pobiednoho kanca» ŭžo pryvioŭ Rasiju da nacyjanalnaj katastrofy
Ciapier čytajuć
«Što, hrochnuć dziaciej Cichanoŭskaj, kab źviarnuli ŭvahu na maju prablemu?» Jak tupy kamientar aktyvista Dzianisa Daškieviča stvaryŭ jamu prablemy ŭ Polščy
Kamientary