Na dumku daradcy kiraŭnika Ofisa prezidenta Ukrainy, pryčyny vizitu banalnyja.

«Ja dumaju, usio bolš banalna. 1 śniežnia ŭ biełaruskich Uzbrojenych siłach pačaŭsia navučalny pieryjad. Biełaruskaje vojska radasna paskakała na ŭsie biełaruskija palihony i zaniało ŭsie navučalnyja płoščy, jakija Rasijskaja Fiederacyja radasna raźličvała zaniać dla navučańnia biahučaj chvali mobikaŭ i nastupnaj chvali mobikaŭ ci płanuje zaniać.
Akramia taho, u rasijskim vojsku kateharyčna nie chapaje bojeprypasaŭ, formy, vajennaha ryštunku i h.d. Voś pryjechaŭ Šajhu damaŭlacca, pieršaje — ab paradku vykarystańnia vučebna-materyjalnaj i infrastrukturnaj bazy, druhoje — ab pieradačy ŭzbrajeńniaŭ i vajennaj techniki», — skazaŭ Arastovič padčas strymu z Markam Fiejhinym, piša reform.by.
Na dumku Arastoviča, pieršaje pytańnie moh abmierkavać i jaki-niebudź hienierał, ale Alaksandr Łukašenka patrabuje vizitaŭ vysokaha ŭzroŭniu, a pieradača techniki ŭžo adnosicca da kampietencyi Minabarony. U vyniku vizit ździejśniŭ mienavita Siarhiej Šajhu.
Arastovič taksama dadaŭ, što ŭkrainski bok nie bačyć prykmiet farmavańnia ŭdarnaj hrupoŭki na terytoryi Biełarusi. Jon zajaviŭ, što kali takija prykmiety źjaviacca albo hrupoŭka budzie sfarmavanaja, ukrainski bok nie budzie chavać padobnuju infarmacyju.
Ciapier čytajuć
U Šejmana znajšli jašče adnu mahčymuju kachanku i syna. Sakratarka biez vyšejšaj adukacyi za ličanyja hady stała ŭłaśnicaj raskošnych damoŭ i handlovaha centra
U Šejmana znajšli jašče adnu mahčymuju kachanku i syna. Sakratarka biez vyšejšaj adukacyi za ličanyja hady stała ŭłaśnicaj raskošnych damoŭ i handlovaha centra
«Što, hrochnuć dziaciej Cichanoŭskaj, kab źviarnuli ŭvahu na maju prablemu?» Jak tupy kamientar aktyvista Dzianisa Daškieviča stvaryŭ jamu prablemy ŭ Polščy
«Što, hrochnuć dziaciej Cichanoŭskaj, kab źviarnuli ŭvahu na maju prablemu?» Jak tupy kamientar aktyvista Dzianisa Daškieviča stvaryŭ jamu prablemy ŭ Polščy
«Vykopvała nievialikija jamki, źbirała mutnuju daždžavuju vadu i piła jaje». Piensijanierka, jakaja dva tydni błukała pa lesie, raskazała, jak joj udałosia vyžyć
Kamientary