Śviet11

Naŭsieda zaklikaŭ NATO zabycca pra akt ab supracoŭnictvie z Rasijaj i stvaryć bazy la jaje miežaŭ

Prezident Litvy adznačyŭ, što paśla pačatku poŭnamaštabnaha ŭvarvańnia Rasii va Ukrainu čalcy Aljansu ŭśviadomili nieabchodnaść pavyšać vydatki na abaronu.

Premjer-ministr Luksiemburha Ksaŭje Bietel, prezident Jeŭrakamisii Ursuła fon der Lajen i Hitanas Naŭsieda vitajucca z prezidentam Francyi Emaniuelem Makronam. Vilnia, 10 lipienia 2023 hoda. Fota: Thierry Monasse / Getty Images

NATA pryjšoŭ čas pryznać padpisany ŭ 1997 hodzie asnovatvorny akt ab adnosinach i supracoŭnictvie pamiž Aljansam i Maskvoj niesapraŭdnym i stvaryć pastajannyja vajskovyja bazy la miežaŭ Rasii. Z takim zaklikam u intervju haziecie The Times, apublikavanym u paniadziełak, vystupiŭ prezident Litvy Hitanas Naŭsieda.

«Kali Rasija aktyŭna raźmiaščaje taktyčnuju jadziernuju zbroju ŭ Biełarusi, a ŭ nas jość usie dokazy taho, što heta adbyvajecca, my pavinny ŭžo narešcie pryznać, što asnovatvorny akt Rasija — NATA miortvy. U adsutnaść hetaha kroku jon pa-raniejšamu pieraškadžaje ćviaroza dumać šmatlikim stalicam [krain NATA] i trymaje nas u šeraj zonie stratehičnaj dvuchsensoŭnaści», — zajaviŭ jon, zvažajučy na toje, što akt praduhledžvaje nieraźmiaščeńnie na terytoryi novych členaŭ Aljansu jadziernaj zbroi i istotnych bajavych sił na pastajannaj asnovie.

Prezident Litvy padkreśliŭ, što paśla pačatku vajny va Ukrainie čalcy Aljansu ŭśviadomili nieabchodnaść pavyšać vydatki na abaronu. 

Zakranajučy pytańnie ab ustupleńni Ukrainy ŭ NATA, Naŭsieda skazaŭ, što było b pamyłkaj paŭtarać na samicie ŭ Vilni, jaki adkryvajecca siońnia, tyja ž farmuloŭki, što prahučali na samicie ŭ Buchareście ŭ 2008 hodzie. Pavodle jaho słoŭ, arhanizacyi varta paznačyć «najbolš jasny i karotki šlach dla ŭstupleńnia Ukrainy», što padniało b bajavy duch USU, adnak jon pryznaŭ, što siabroŭstva dla Kijeva» niemahčyma na praktycy, pakul kraina viadzie vajnu».

«Viadoma ž, nielha prosta ŭklučyć hetuju krainu ŭ skład [Aljansu], bo tady nam daviadziecca kazać pra piaty artykuł (damovy ab NATA, kali napad na krainu — čalca NATA pryraŭnoŭvajecca da napadu na ŭvieś Aljans — «NN»). Heta niemahčyma, ale naša zaduma — pasłać sihnał ab tym, jak možna budzie dziejničać, kali vajna skončycca i ŭmovy buduć dazvalać», — dadaŭ jon.

Kamientary1

  • Žvir
    11.07.2023
    Z bazami śpiašacca nia treba, vynik rasiejskaj ahresii suprać Ukrainy pakaža, ci treba vydatkoŭvać hrošy na tyja bazy vakoł rasiejskich miežaŭ. U vypadku vajennaha sutyknieńnia NATO z Rasiejaj, Lijetuva budzie bufieram, z bazami, albo biaz ich.

Arhiencina znoŭ pierałamała hulniu — 2:1 z Anhlijaj. U Miesi — dva halavyja pasy8

Arhiencina znoŭ pierałamała hulniu — 2:1 z Anhlijaj. U Miesi — dva halavyja pasy

Usie naviny →
Usie naviny

Minčanka źniała kanflikt pamiž padletkami, paśla čaho ich vyklikali ŭ milicyju8

Taćcianu z Rečycy asudzili za «sadziejničańnie ekstremisckaj dziejnaści»6

U «DNR» zbajodali moščy Alaksandra Nieŭskaha. Ich vieźli na malebien ab pieraadoleńni paliŭnaha kryzisu34

Japonija raźvitvajecca z halštukami2

Biełarusy biez pašpartoŭ va Ukrainie ŭ žniŭni ryzykujuć stać nielehałami — jany nie zmohuć abnavić DNŽ16

Bolš za 100 tysiač narviežcaŭ zładzili firmovaje viesłavańnie prosta ŭ centry Osła

ZŠA znoŭ niekalki hadzin bili pa Iranie1

Spad naradžalnaści moža stymulavać ekanamičny rost3

Ispanija stała pieršym finalistam čempijanatu śvietu. Francyja zrynutaja28

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Arhiencina znoŭ pierałamała hulniu — 2:1 z Anhlijaj. U Miesi — dva halavyja pasy8

Arhiencina znoŭ pierałamała hulniu — 2:1 z Anhlijaj. U Miesi — dva halavyja pasy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić