Kino

Praź miesiac startuje biaspłatny anłajn-kinafiestyval. Što pakažuć?

Fiestyval kino Paŭnočnych i Bałtyjskich krain «Paŭnočnaje źziańnie» projdzie z 13 pa 26 listapada. Stała viadoma, jakija filmy pakažuć na jaho adkryćci i zakryćci.

Kadr ź filma «Serca tvorcy»

13-ha listapada «Paŭnočnaje źziańnie — 2023» pačniecca ź filma «Serca tvorcy»

Dakumientalny bajopik znajomić hledača z mastačkaj Sihrun Hunarsdocir. Joj 73 hady. Jana naradziłasia i žyvie ŭsio žyćcio ŭ viosačcy Aji, jakaja byccam raźmiaściłasia ŭ kinasuśviecie Uesa Andersana, ale papraŭdzie znachodzicca na druhim pa vieličyni vostravie Fareraŭ. Sihrun pastajanna ŭ ruchu, pastajanna ŭ pracy: maluje, špacyruje z sabakam, hulaje z mužam u pinh-ponh. 

Žančynu natchniaje ŭsio, što jość vakoł jaje: ludzi, ptuški i hory, — dziakujučy čamu jana stvaryła ŭłasny žyvapisny suśviet. A piersanažy mudrahielistych karcin Sihrun ažyvajuć na ekranie dziakujučy šatłandskaj art-dyrektarcy Keci Bievierydž, jakaja pracuje z Volkswagen, Burberry i Marc Jacobs.

Zavieršycca 9-y kinafiestyval «Paŭnočnaje źziańnie» 26 listapada filmam sumiesnaj vytvorčaści Danii i Šviecyi pra dvuchsothadovyja stasunki čałavieka i kamiery — «I skazaŭ karol: što za cud-mašyna!».

«I skazaŭ karol: što za cud-mašyna!» — heta vytkanaja z sotniaŭ znojdzienych u internecie materyjałaŭ daścipnaja chronika, jakaja achoplivaje amal 200-hadovuju historyju vyjavy: ad vynachodstva kamiery-abskury i pakazu pieršaj ruchomaj karcinki žakieja na kani da źjaŭleńnia veb-kamier i pieršych virusnych videarolikaŭ. 

Režysiory — Aksiel Daniełsan i Maksimiljen Van Ertryk — miksujuć histaryčnyja kadry z karanacyi Eduarda VII (da jaje adsyłaje mudrahielistaja nazva filma) i frahmienty prapahandysckich stužak Treciaha rejcha ź dziasiatkami znojdzienych na YouTube damašnich videa, televizijnymi repartažami ź miescaŭ vajennych dziejańniaŭ, klipami amataraŭ vostrych adčuvańniaŭ, jakija źvisajuć z dachaŭ chmaračosaŭ, dy zapisami strymaŭ Bel Delfin.

 

Usia prahrama kinafiestyvalu budzie dastupnaja biaspłatna ŭ farmacie online. Biełaruskuju prahramu «Paŭnočnaha źziańnia» častkova možna budzie pahladzieć u kinateatrach u Talinie i Vilni. Bolš infarmacyi pra heta źjavicca zusim skora.

Dla biełarusaŭ, jakija buduć hladzieć filmy ź Biełarusi, rehistracyja prachodzić aŭtamatyčna. Dla biełarusaŭ zamiežža dostup da fiestyvalnaj płatformy vydajecca ŭručnuju. Padrabiaznaja instrukcyja dla rehistracyi jość na aficyjnym sajcie kinafiestyvalu.

Tyja, chto rehistravaŭsia na płatformie raniej dla prahladu filmaŭ «Paŭnočnaha źziańnia» abo nabyvaŭ dostup chacia b da adnaho filma anłajn-kinateatra VODBLISK, mohuć zajści ŭ akaŭnt biez paŭtornaj rehistracyi. 

Padtrymać kinafest možna danatam

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Ja jechała ad vajny i bambiožak»: Jaŭhienija Čarniaŭskaja pra pierajezd na Kipr10

«Ja jechała ad vajny i bambiožak»: Jaŭhienija Čarniaŭskaja pra pierajezd na Kipr

Usie naviny →
Usie naviny

305 rubloŭ za cukarnicu, 456 za zavarnik: ceny ŭ anłajn-kramie Śviata-Jelisaviecinskaha manastyra šakujuć17

Apieracyja pa pošuku sałdataŭ ZŠA, što pravalilisia ŭ bałota ŭ Litvie, doŭžyłasia ŭsiu noč2

Hety maleńki źviarok moža raskryć sakret baraćby sa stareńniem5

«Rychtavacca da najhoršaha»: Makron zajaviŭ, što ŭ Paryžy abmiarkoŭvali płany padtrymki Ukrainy biez ZŠA2

Biełarusy vykupili pad Minskam dzieviać učastkaŭ, kab žyć ciesnaj kampanijaj. Adno miesca jašče vakantnaje18

U niejrasietku GPT dadali vizualny hienieratar. Pahladzicie, što jon moža20

Kot parody mejn-kun staŭ rekardsmienam Knihi Hiniesa dziakujučy svajmu chvastu1

Pucin histaryčna arhumientavaŭ płany Trampa anieksavać Hrenłandyju3

U Biełaruś znoŭ prylacieła nilskaja huś. Ale radavacca tut niama čamu3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja jechała ad vajny i bambiožak»: Jaŭhienija Čarniaŭskaja pra pierajezd na Kipr10

«Ja jechała ad vajny i bambiožak»: Jaŭhienija Čarniaŭskaja pra pierajezd na Kipr

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić