Ekanomika1414

Čyž i Tarnaŭski ciapier zarablajuć na nieruchomaści

Naftapierapracoŭka pierastała być załatoj žyłaj biełaruskaj ekanomiki.

Hrupy kampanij «Trajp» i «Juniviest-M», suprać jakich Jeŭrasajuz uvioŭ ekanamičnyja abmiežavańni, zarabili svoj kapitał pieradusim dziakujučy šmathadovamu ŭdzieł u pierapracoŭcy nafty. Chto jašče pracuje na naftavym rynku, i čamu na im nie źjaŭlajucca novyja pryvatnyja kampanii?

Zakrytaja kvota

U pačatku i siaredzinie 2000-ch, kali abjomy biazmytavaj rasijskaj nafty, jakaja pastaŭlałasia ŭ Biełaruś, nabyli hihanckija abjomy, byli dziasiatki kampanij, achvotnych pierapracoŭvać jaje. Dla rasijskich karparacyj pracavać u našaj krainie było bolš prybytkova, čym u siabie na radzimie, praz asablivaści zakanadaŭstva. U vyniku za 2007—2010 ekspart nafty i naftapraduktaŭ pieravysiŭ $30 miljardaŭ.

Dazvoł na pracu davaŭ asabista Alaksandr Łukašenka. Jašče ŭ 2003 jon zahadaŭ stvaryć uradavuju kamisiju na čale z Anatolem Tozikam, jakaja b prymała zajaŭki ad kampanij na impart i pierapracoŭku nafty. Niekatoryja z udzielnikaŭ kamisii, syšoŭšy z urada, stali daradcami ŭ rasijskich kampanijach… Praŭda, kančatkovaje rašeńnie — jakaja kvota dastaniecca jakoj kampanii — zastavałasia niepasredna za Łukašenkam.

Novyja praviły

Jašče niekalki hadoŭ tamu ŭ krainie naličvałasia kala 20 apierataraŭ, ale ciapier ich kolkaść źmianšajecca. «Naftapierapracoŭka była prybytkovaj niekalki hadoŭ tamu. Ale situacyja źmianiłasia. Praca na ŭnutrany rynak ciapier nie prynosić prybytku», — tłumačyć ekśpiert u halinie enierhietyki Taćciana Manionak. Za 2010 salda Biełarusi pa handli naftaj i naftapraduktami było admoŭnym — minus $1,5 miljarda. U 2011 situacyja jašče pahoršała — z ulikam viartańnia mytaŭ u biudžet Rasii salda skłała minus $2 miljardy.

«Ja nie dumaju, što dla Juryja Čyža naftapierapracoŭka — heta hałoŭnaja krynica prybytku. Jahony biznes razhalinavany, što dapamahaje pieraadolvać kryzisnyja situacyi. «Trajpł» dasiahnuŭ pośpiechu i praz peŭnuju blizkaść da ŭładaŭ, i praz efiektyŭnuju pracu mieniedžaraŭ», — miarkuje Taćciana Manionak. Bolš za toje, pa jaje słovach, u apošni čas «Trajpł» moh i nie zajmacca naftapierapracoŭkaj. Toje samaje i z «Juniviest-M» Anatola Tarnaŭskaha — kampanija, raskruciŭšysia na nafcie, ciapier zarablaje na inšym — na nieruchomaści.

Roŭna padzieleny rynak

Zamiest biełaruskich pryvatnikaŭ, dola jakich na rynku naftapierapracoŭki źmienšyłasia da minimumu, na avanscenu vyjšli rasijskija karparacyi. Zhodna z zakanadaŭstvam, pierapracoŭkaj mohuć zajmacca tolki kampanii-rezidenty, tamu rasijcy dziejničajuć praz svaje miascovyja pradstaŭnictvy. «Łukojłu», «Tatnafcie», TNK i inšym kampanijam, jakija zavoziać svaju syravinu na naftapierapracoŭčyja zavody Biełarusi, naležyć 50% kvotaŭ. Druhuju pałovu atrymlivaje čaćviorka dziaržaŭnych kampanij. Heta «Biełaruskaja naftavaja kampanija», «Biełarusnafta», «Naftan», «Mazyrski NPZ».

Kamientary14

Ciapier čytajuć

Hebist Kanstancin Byčak uznačaliŭ Śledčy kamitet10

Hebist Kanstancin Byčak uznačaliŭ Śledčy kamitet

Usie naviny →
Usie naviny

Rasijskaje telebačańnie adšukała siarod sabranych na pres-kanfierencyju žurnalistaŭ Styva Razienbierha. Akazałasia, što heta zusim nie jon

Paźniak pra śmierć Miełkaziorava: «Jak što lepšaje — tracicca. Jak što horšaje — množycca»5

Kitaj znajšoŭ sotni ton zołata prosta ŭ mory

«Lisički na supčyk». Biełarusy i ŭ śniežni praciahvajuć źbirać hryby

Zialenski zajaviŭ pra kančatkovaje ŭzhadnieńnie z ZŠA viersii mirnaha płana2

«Ludziam patrebna ciapło». Jak varšaŭski šełtar prymaje biełaruskich eks-palitviaźniaŭ2

U Minsku źjaviacca antyvandalnyja kantejniery dla zboru škła1

Polskaja prakuratura rasśleduje śmierć Mikity Miełkaziorava6

Pamiž Uitkafam i Rubia idzie niepubličnaje supiernictva adnosna farmatu mirnaha płana pa Ukrainie1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Hebist Kanstancin Byčak uznačaliŭ Śledčy kamitet10

Hebist Kanstancin Byčak uznačaliŭ Śledčy kamitet

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić