Paŭła Vinahradava pieraviali ŭ kałoniju, dzie znachodziacca asudžanyja z adkrytaj formaj suchotaŭ
Palitviazień Pavieł Vinahradaŭ, u jakoha raniej vyjaviłasia plama ŭ lohkich, prajšoŭ u kałonii kurs antybijotykaŭ. Heta nie dapamahło, piša «Viasna».

13 lipienia stała viadoma, što ŭ vaŭkavyskaj kałonii №11 Vinahradavu zrabili renthien i znajšli plamu ŭ lohkich. Jaho lačyli antybijotykami ŭ nadziei, što heta pnieŭmanija.
Siońnia stała viadoma, što 28 lipienia Vinahradava pieraviali ŭ aršanskuju papraŭčuju kałoniju №12, dzie ŭtrymlivajucca i lečacca asudžanyja, chvoryja na aktyŭnuju formu suchotaŭ.
Taksama paviedamlajecca, što Vinahradava pazbavili praciahłaha spatkańnia za son dniom — ciapier palitviazń aficyjna pryznany «złosnym parušalnikam režymu».
Adras dla padtrymki: PK №12, 211381, Viciebskaja vobłaść, Orša, vuł. Smalenskaja, 2, Pavieł Jurjevič Vinahradaŭ.
-
Dziadok — apazicyjanieram: Zajmajučysia dyskredytacyjaj Ofisa Cichanoŭskaj, vy ljacie vadu na młyn režymu
-
«Marzaluk — heta naš zubr». Jak praŭładny historyk niečakana staŭ trendam dla zumieraŭ u tyktoku
-
«Šatł-bas spačatku spyniŭsia, a potym pačaŭ pavolna kacicca nazad». Biełarus, jaki staŭ vidavočcam avaryi ŭ Tajłandzie, raskazaŭ padrabiaznaści
Sumleńnie, kachańnie, koły piekła i halivudski finał. U siamji budaŭnika i biblijatekarki z Pružanskaha rajona Ihara i Julii Łaptanovičaŭ aryštavali spačatku jaho, paśla — jaje, a paśla i babulu
Kamientary