Śviet22

Nikoł Pašynian zajaviŭ pra hatoŭnaść nieadkładna padpisać mirnuju damovu z Azierbajdžanam

Premjer-ministr Armienii Nikoł Pašynian zajaviŭ pra hatoŭnaść nieadkładna padpisać mirnaje pahadnieńnie z Azierbajdžanam, adznačyŭšy, što baki ŭžo ŭzhadnili 80% dakumienta.

Nikoł Pašynian. Fota: AP Photo/Pamela Smith

«Mir pamiž Armienijaj i Azierbajdžanam nie tolki mahčymy, ale i dasiahalny. Prezident Azierbajdžana i ja šmat razoŭ zajaŭlali, što jak minimum 80% mirnaha pahadnieńnia ŭzhodniena», — skazaŭ Pašynian na 79-j siesii Hienieralnaj Asamblei AAN.

Jon padkreśliŭ, što, kab nie stracić histaryčnuju mahčymaść i paźbiehnuć tupikovaj situacyi, Armienija prapanuje padpisać tyja častki pahadnieńnia, jakija ŭžo ŭzhodnienyja, a pa astatnich pytańniach praciahnuć pieramovy.

«My hatovyja zrabić heta prosta ciapier», — dadaŭ Pašynian.

Premjer-ministr adznačyŭ, što zaklučeńnie miru na asnovie ŭžo zaćvierdžanych pałažeńniaŭ značna palehčyć dalejšaje vyrašeńnie sprečnych pytańniaŭ. Siarod hetych pałažeńniaŭ jon nazvaŭ ustanaŭleńnie dypłamatyčnych adnosin pamiž krainami i stvareńnie sumiesnaj armiana-azierbajdžanskaj kamisii, jakaja budzie kantralavać vykanańnie mirnaha pahadnieńnia.

Pašynian taksama adznačyŭ, što Kanstytucyja Armienii nie źmiaščaje terytaryjalnych pretenzij da Azierbajdžana, i Jerevan hatovy padać piśmovyja dokazy hetaha svaim mižnarodnym partnioram. Akramia taho, armianski premjer paćvierdziŭ hatoŭnaść armianskaha boku adkryć transpartnyja kamunikacyi dla Azierbajdžana i Turcyi, harantujučy biaśpieku pieravozak, transpartu i ludziej na svajoj terytoryi.

Pry hetym armianski premjer abvierh čutki pra toje, što biaśpieku hetych kamunikacyj pavinny zabiaśpiečvać trecija baki, zajaviŭšy, što hetaje abaviazacielstva Armienija voźmie na siabie.

Hetyja zajavy stali mahčymyja paśla taho, jak hod tamu Azierbajdžan siłaj vyrašyŭ šmathadovuju prablemu Nahornaha Karabacha, adnaviŭšy kantrol nad sprečnaj terytoryjaj i ačyściŭšy jaje ad armianskaha nasielnictva. Rasija, na dapamohu jakoj Armienija spadziavałasia, zastałasia padčas hetaha kanfliktu pasiŭnaj. Paśla hetaha armianskija ŭłady pryniali rašeńnie prypynić svoj udzieł u strukturach ADKB i sprabavać uziać kurs na jeŭraintehracyju. Ale dla hetaha važna mieć chaj sabie i zusim nie siabroŭskija, ale prynamsi ŭrehulavanyja adnosiny z Azierbajdžanam i Turcyjaj. 

Kamientary2

  • AlexxelA
    27.09.2024
    Dyk a što nakont 130 tysiač armian biežancaŭ z Arcacha?
  • Putler
    28.09.2024
    AlexxelA, oni ubiežali

Ciapier čytajuć

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie4

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Usie naviny →
Usie naviny

Što takoje dyjabiet piataha typu? Nadoŭha zabytaja forma chvaroby atrymała aficyjnaje pryznańnie1

Kitaj spakvala pašyraje svaju marskuju jurysdykcyju na ŭschod ad Tajvania

U Babrujsku 73‑hadovy piensijanier zabiŭ 82‑hadovaha paśla 25‑ci hadoŭ siabroŭstva3

Kab abyści sankcyi, Alfa Bank pierajmienavaŭ svoj mabilny dadatak dla ajfonaŭ u «Razumny spadarožnik»3

U mietro pakazali, jak niepaznavalna za 30 hadoŭ źmianilisia vakolicy stancyi «Uschod» FOTAFAKT15

Pradajuć niedabudavanuju viłu kiraŭnika studyi ZROBIM architects na Pchukiecie13

Bił Hiejts raskazaŭ padrabiaznaści pra svaich rasijskich paluboŭnic1

U Dobrušy hruzavik urezaŭsia ŭ chatu i amal jaje źnios

Źjaviŭsia suśvietny rejtynh vytvorcaŭ piva. Na jakim miescy Biełaruś?5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie4

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić