Na biełaruskaj trasie M10, jakaja złučaje miažu z Rasijaj, Homiel i Kobryn, užo kala dvuch hadoŭ vypraboŭvajuć novuju sistemu abarony daroh ad dzikich žyvioł. Kali prajekt pakaža svaju efiektyŭnaść, takoje abstalavańnie płanujuć raspaŭsiudzić pa ŭsioj Biełarusi, piša BiełTA.

Piłotny prajekt realizujecca sumiesna z Nacyjanalnaj akademijaj navuk. Na adnym z učastkaŭ trasy stvorany naziemny pierachod dla žyvioł, ale hałoŭnaja zadača sistemy — nie dapuścić ich vychadu niepasredna na prajeznuju častku.
Dla hetaha ŭ miescach razryvu aharodžy pastavili datčyki ruchu. Kali pobač z darohaj prachodzić žyviolina, datčyk fiksuje jaje i pieradaje sihnał na darožny znak sa źmiennaj infarmacyjaj. Znak pačynaje śviacicca i papiaredžvaje kiroŭcaŭ, što pobač z darohaj znachodzicca dzikaja žyviolina. Pry hetym žyviolina moža jašče nie być na samoj prajeznaj častcy, ale znachodzicca niepadalok ad jaje.
Padychody da pierachodu taksama abstalavali admysłovymi šumavymi pałosami z bujnoha žviru. Takaja pavierchnia stvaraje dyskamfort dla kapytoŭ žyvioł, tamu jany mienš achvotna sprabujuć pieraskočyć praź jaje i vyjści na darohu.
Jašče adzin elemient sistemy — aśviatleńnie. Jano nie tolki dapamahaje lepš bačyć učastak darohi, ale i pavinna adpužvać žyvioł ad uvachodu ŭ aśvietlenuju zonu.
Kanstrukcyju pastajanna ŭdaskanalvajuć z ulikam vynikaŭ jaje ekspłuatacyi. Śpiecyjalisty ličać, što najbližejšym časam nabyty na M10 dośvied možna budzie vykarystać i na inšych biełaruskich trasach.
Padobnuju sistemu ciapier stvarajuć i na trasie M6 Minsk — Hrodna ŭ Vałožynskim rajonie. Tam płanujuć vykarystać dadatkovyja srodki abarony, u tym liku tak zvanyja «techaskija varoty», abo kanadskija skotaprahony. Jany vykarystoŭvajucca ŭ miescach, dzie zvyčajnaja sietkavaja aharodža nie moža całkam pierakryć šlach žyviołam, naprykład na pierasiačeńniach i prymykańniach.
Asablivaja kanstrukcyja takich varot stvaraje dla žyvioły niazručnaść, tamu jana nie pierachodzić dalej i viartajecca nazad. Akramia taho, na kancach aharodžy ŭstalujuć admysłovyja adnabakovyja kłapany. Jany buduć pracavać pa pryncypie vychadu tolki ŭ adzin bok: kali žyviolina ŭžo apynułasia kala kanca aharodžy, kłapan dazvolić joj pajści ŭ les, ale nie daść inšym žyviołam vyjści ź lesu na trasu.
U realizacyi prajekta ŭdzielničajuć nie tolki śpiecyjalisty «BiełdarNDI». Datčykami zajmajecca taksama «Biełdarsuviaź», a ŭładalniki daroh adkazvajuć za ŭstanoŭku adpaviednych kanstrukcyj.
Uładalnik aršanskaj kaviarni trapiŭ u strašnuju avaryju z łasiom — tydzień lažaŭ u reanimacyi i ničoha nie pamiataŭ pra toje
Na trasie pad Smalavičami byŭ zaŭvažany vielmi vychavany łoś VIDEA
Milicyja papiaredziła pra dzikich žyvioł, što vychodziać na trasy
U Dziaržynskim rajonie ŭ avaryi paciarpieli try čałavieki. Kiroŭca abjazdžaŭ dzikuju žyviolinu
Kamientary