Akazvajecca, što kiravać čałaviekam mohuć navat bakteryi. Amierykanskija navukoŭcy ŭ chodzie daśledavańnia vyjavili, što bakteryi ŭ našym kišečniku mohuć manipulavać mozham. Vyniki daśledavańnia byli apublikavanyja ŭ časopisie New Scientist.
Kišečnyja bakteryi-manipulatary byli adkrytyja tolki niadaŭna i atrymali nazvu KLE1738. Viadoma, što jany zmohuć razmnažacca, tolki kali buduć charčavacca malekułami hama-aminamaślanaj kisłaty (HAMK).
Adznačajecca, što pry nizkim uzroŭni HAMK u čałavieka moža raźvicca depresija, a taksama afiektyŭnyja razłady. Navukoŭcy zajaŭlajuć, abapirajučysia na hetuju infarmacyju, što mikrafłora kišečnika całkam zdolnaja ŭpłyvać na mozh i, u vyniku, na nastroj čałavieka.
Śpiecyjalisty płanujuć, što novyja dadzienyja mohuć dapamahčy ŭ lačeńni depresii i inšych zachvorvańniaŭ.
-
Antarktyda maje «hravitacyjnuju dzirku». Što heta takoje i ci niasie pahrozu płaniecie?
-
«Jandeks Braŭzier» analizuje navat asabistyja paviedamleńni. Voś jakija źviestki źbirajuć braŭziery i čamu heta važna
-
Na karybskim vostravie vypraboŭvajuć inavacyjnuju sistemu chvalevaj enierhietyki i apraśnieńnia vady
«Mama, davaj napišam zajavu ŭ milicyju, jon mianie ŭžo dastaŭ». Maci školnika z Bresta, jaki skončyŭ žyćcio samahubstvam, raskazała pra ckavańnie syna
Kamientary