Śviet

Navukoŭcy, jakija vyjavili pieršapryčynu mihreni, atrymali samuju prestyžnuju premiju ŭ halinie niejrabijałohii

Samuju prestyžnuju premiju ŭ halinie niejrabijałohii, pamier jakoj składaje £1.1 miljona, atrymali daśledčyki, čyja praca zrabiła vialiki ŭniosak u lačeńnie mihreni.

Fota Depositphotos.com

Piter Hoŭdśbi (Peter Goadsby) ź Vialikabrytanii, Majkł Moskavic (Michael Moskowitz) z ZŠA, Łars Edvinsan (Lars Edvinsson) sa Šviecyii, Džes Olesen (Jes Olesen) z Danii — hetyja čatyry navukoŭcy vyjavili pryčyny, jakija vyklikajuć mihreń, i tym samym paspryjali raspracoŭcy novych mietadaŭ lačeńnia. Za svaje daśledavańni jany atrymali najvialikšuju premiju ŭ halinie niejrabijałohii Brain Prize ad fondu dackaj farmaceŭtyčnaj kampanii Lundbeck, paviedamlaje The Guardian.

Navukoŭcy zrazumieli pieršapryčynu mihreni — nieŭrałahičnaha stanu, jaki charaktaryzujecca pulsujučym hałaŭnym bolem, młosnaściu, hałavakružeńniem, a taksama pavyšanaj čullivaściu da huku, śviatła i pachaŭ.

Kožny siomy čałaviek u śviecie pakutuje ad mihreni, a ŭ žančyn jana sustrakajecca ŭ try razy čaściej.

Doŭhi čas ličyłasia, što mihreń — psichasamatyčny stan, vyklikany stresam. Choć lačeńnie i było dastupnym, jano dapamahała palehčyć simptomy, ale nie pazbaŭlała pieršapryčyny, jakaja była nieviadomaj.

U 1979 hodzie Majkł Moskavic, prafiesar nieŭrałohii Harvardskaj miedycynskaj škoły, vykazaŭ zdahadku, što mihreń uźnikaje ŭ vyniku ŭzajemadziejańnia trajničnaha nierva, adkaznaha za čullivaść tvaru, i abałonkami, jakija akružajuć hałaŭny mozh.

Navukoviec prademanstravaŭ, što prystup mihreni ŭźnikaje, kali niervovyja vałokny trajničnaha nierva vyłučajuć chimičnyja rečyvy, jakija nazyvajucca niejrapieptydami. Hetyja rečyvy prymušajuć kryvianosnyja sasudy abałonak mozhu pašyracca, što pryvodzić da zapaleńnia i bolu. Daśledčyk paličyŭ, što błakavańnie niejrapieptydaŭ moža zabiaśpiečyć novy mietad lačeńnia.

Nastupny praryŭ adbyŭsia, kali Piter Hoŭdśbi i Łars Edvinsan vyjavili klučavy niejrapieptyd, jakija i vyklikaje mihreń, — pieptyd, źviazany z hienam kalcytaninu.

Paźniej Džes Olesen zdoleŭ stvaryć preparat, jaki błakavaŭ hety pieptyd i pakazvaŭ efiektyŭnaść u lačeńni prystupaŭ mihreni.

Ciapier takija preparaty vyrablajucca ŭ Vialikabrytanii i ZŠA. Choć jany i nie vylečvajuć mihreń całkam, ale zaŭvažna palapšajuć jakaść žyćcia pacyjentaŭ, jakija pakutujuć ad prystupaŭ mihreni.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT12

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT

Usie naviny →
Usie naviny

Prablemy z tralejbusami ŭ Minsku praciahvajucca5

Alaksandr Fiaduta raskazaŭ pra reakcyju Łukašenki na knihu pra siabie4

Navalnaha atrucili ŭ kałonii rečyvam epibatydzin — jad ekvadorskaj žaby. Heta zmahli vyjavić, dziakujučy bijamateryjałam, vyviezienym siamjoju30

Zialenski: Va Ukrainie paśla rasijskich udaraŭ nie zastałosia nivodnaj całkam acalełaj elektrastancyi1

«Napieradzie — doŭhi šlach». Harnałyžnica Lindsi Von pieraniesła try apieracyi paśla padzieńnia na Alimpijadzie, joj treba jašče minimum dźvie

Pieršy aŭtamat pa prodažy kvietak pastavili ŭ Minsku1

Na Alimpijadzie ŭ Miłanie vystupajuć maci i syn — upieršyniu ŭ historyi! Dla jaje heta ŭžo siomyja hulni

«Fieliksu treba čas na adaptacyju, i jamu hatovyja dapamahać, adahravać i lubić». Historyja pra toje, jak udałosia prystroić kata Ramana Cymbierava

«Zaniapad — heta vybar». Marka Rubia ŭ Miunchienie zaklikaŭ Zachad pryznać pamyłki i abnavić suśvietny paradak29

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT12

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić