U Brazilii 37‑hadovaja žančyna vydavała siabie za 12‑hadovuju i traplała ŭ pryjomnyja siemji, dzie žyła za čužy košt
Svaju darosłuju źniešnaść jana tłumačyła harmonami i aŭtyzmam. I joj vieryli.

37‑hadovaja Amanda Maryja Soŭza de Aliviejra raspracavała detalovuju schiemu manipulacyi, jakaja dapamahała joj na praciahu doŭhaha času paśpiachova vydavać siabie za 12‑hadovuju dziaŭčynku, kab traplać u siemji i atrymlivać finansavuju padtrymku ad dabračynnych arhanizacyj.
Pavodle źviestak śledstva, na jakoje spasyłajecca vydańnie Folha de S.Paolo, historyja praciahvałasia z 2018 hoda. Amanda vykarystoŭvała falšyvyja imiony i vydumlała historyi pra žorstkaje abychodžańnie. Machlarka zvyčajna znachodziła achviar, śćviardžajučy, što ŭciakła ad hvałtu, prymusovaj prastytucyi abo ździekaŭ z boku svajakoŭ.
Kab vyklikać davier, jak piša The Sun, žančyna štučna źmianiała hołas, karystałasia dziciačymi butelečkami, pustyškami i śpiecyjalnaj koŭdraj dla snu. Jaje pavodziny całkam imitavali psichałohiju dziciaci, uklučajučy načnyja prystupy paniki i emacyjnuju zaležnaść ad «baćkoŭ».

Pavodle śledstva, žančyna śćviardžała, što pakutuje ad aŭtyzmu i inšych zachvorvańniaŭ. Kali ž uźnikali pytańni nakont jaje darosłaj źniešnaści, jana tłumačyła heta nibyta prymusovym užyvańniem harmonaŭ u dziacinstvie, jakoje, pavodle jaje słoŭ, paŭpłyvała na fizičnaje raźvićcio.
Apošni i samy praciahły epizod adbyŭsia ŭ horadzie Žainvili (Joinville), štat Santa-Kataryna. Tam Aliviejra zmahła pierakanać siamiejnuju paru pryniać jaje ŭ svoj dom. Na praciahu 14 miesiacaŭ sužency kłapacilisia pra jaje jak pra rodnuju dačku, zładzili śviata ŭ honar jaje dnia naradžeńnia i navat pačali praces aficyjnaha ŭsynaŭleńnia.
Akramia taho, siamja apłačvała darahoje lačeńnie preparatam Mounjaro, bo Amanda śćviardžała, što maje surjoznyja prablemy sa zdaroŭjem z-za pieražytaha ŭ dziacinstvie hvałtu. Pry hetym jana ŭsialak paźbiahała razmoŭ pra jurydyčnaje afarmleńnie dakumientaŭ i nikoli nie mieła pry sabie paśviedčańnia asoby.
Kaniec šmathadovamu padmanu pakłała pilnaść adnaho sa svajakoŭ siamji z Žainvili. Zapadozryŭšy niaładnaje, jon pačaŭ šukać infarmacyju ŭ internecie i natknuŭsia na paviedamleńni pra padobnyja vypadki ŭ inšych haradach. Palicyja, vyklikanaja siamjoj, chutka vyznačyła sapraŭdnuju asobu i ŭzrost machlarki.
Pavodle śledčych, padobnyja scenaryi Amanda vykarystoŭvała jak minimum u siami vypadkach u roznych rehijonach Brazilii.
Paviedamlajecca, što ŭ 2024 hodzie jana była zatrymana palicyjaj ŭ Hajasie. Tady vykryć padman dapamahła adna z vałanciorak, jakaja apiekavałasia machlarkaj. Jana zaŭvažyła mietaličnyja ihołki, jakija pačali vychodzić ź cieła Amandy. Heta vyhladieła jak nastupstvy katavańniaŭ i dobra ŭpisvałasia ŭ jaje historyju pra baćku, jaki nibyta zajmaŭsia viadźmarstvam i rytuałami.
Žančyna arhanizavała miedycynskaje abśledavańnie. Doktar, jaki pravodziŭ ahlad, pryznaŭsia, što za mnohija hady praktyki nikoli nie sustrakaŭsia z padobnym: renthienaŭskija zdymki vyjavili ŭ ciele žančyny bolš za 200 ihołak.

Mienavita tady miedycynski piersanał zmoh vyśvietlić realny ŭzrost žančyny, a palicyja paźniej apublikavała hetyja zdymki jak dokaz afiory.
Choć ułady Hajasa zatrymali Aliviejru za padrobku asoby, jana tak i nie pačała adbyvać pryznačanaje pakarańnie. Sama machlarka paźniej zajaŭlała, što paźbiehnuć turmy joj dapamoh znajomy kapitan vajennaj palicyi, ź jakim jana źviazałasia paśla vykryćcia. Hetaja biespakaranaść dazvoliła joj bieśpieraškodna źjechać u inšy štat i pačać nastupnuju, samuju praciahłuju afieru ŭ Žainvili.
Paśla aryštu Amanda de Aliviejra pryznałasia ŭ svaich dziejańniach. Na hety momant jana znachodzicca ŭ žanočaj turmie ŭ čakańni vynikaŭ sudova-psichijatryčnaj ekśpiertyzy. Daśledavańnie pavinna vyznačyć, ci źjaŭlajucca jaje ŭčynki vynikam śviadomaha machlarstva, ci jany abumoŭleny hłybokimi psichičnymi prablemami.
Kamientary