Ježa

Lubicie draniki? Tady pryhatujcie Rösti — šviejcarskaje smakoćcie 

Recept ad byłoha časovaha pavieranaha ŭ spravach Biełarusi ŭ Šviejcaryi Paŭła Macukieviča.

Depositphotos.com

Rösti, rošci — hetaja šviejcarskaja strava lohka moža stać štotydniovaj na vašym stale.

Nacirajem bulbu, ale nie na drobnuju, a na bujnuju tarku. I smažym. Možna dranikami, možna vialikim plackam.

Jeści heta možna i prosta tak, sa śmiatanaj i čajem, jak draniki, i z hrybami ci miasam.

Učarašniuju rösti kruta razahravać ź jaječniaj na śniadanak. A ŭ spałučeńni z čyrvonaj ikroj — heta efiektnaja śviatočnaja strava.

Uvohule, u asnovie tradycyjnaj šviejcarskaj kuchni — bulba i małočnyja pradukty, zusim jak u biełarusaŭ. Pryčym, jak i my, šviejcarcy ŭžyvali minimum śpiecyj. Ale kali biełarusy jeli biełyja syry i tvarahi, to šviejcarcy — žoŭtyja syry, najpierš kłasičnyja «šviejcarskija syry» Emmental (emiental) i Gruyere (hrujer). I toj, i toj vyrablajucca z karovinaha małaka.

Šviejcarski syr

Jakaść šviejcarskaha syru emiental znaŭca lohka vyznačyć pa struktury dzirak i tekstury.

Dzirki pavinny być vialikija i hładkija, a syr na zrezie zusim nie pavinien ziarnicca, a maje roŭna bliščeć.

Samy smačny emiental — ad maja da kastryčnika, a aptymalny pieryjad jaho vytrymki — try miesiacy.

Darečy, dobry šviejcarski syr vielmi smačny ź vinahradam.

Pravilny emiental, u adroźnieńnie ad pravilnaha parmiezanu, adnosna miakki.

Šviejcarski syr vyrablajecca hihanckimi — pa 90 kh, mužyk nie padnimie — hałoŭkami.

Tak skłałasia histaryčna: u XIX stahodździ myta[1] za vyvaz hetaha syru płacili nie pa vazie, a pa kolkaści hałovak. Prahmatyčnyja šviejcarskija sialanie cudoŭna prystasavalisia da takoj zakanadaŭčaj normy.

Peŭny čas niakiepskaje padabienstva šviejcarskaha syru vyrablali ŭ Biarozie pad brendam «Radzivił», ale, zdajecca, ciapier jon kančatkova źnik z palic. 

Zahadka dzirak u syry

Zahadku dzirak u syry, darečy, razhadali zusim niadaŭna, usiaho piać hadoŭ tamu. Navukoŭcy raskusili, što dzirki ŭtvarajucca ŭ vyniku traplańnia ŭ małako padčas dajeńnia karoŭ mikraskapičnych čaścinak siena. U pracesie fiermientacyi syru pa takoj technałohii, pa jakoj robicca emiental, hetyja čaścinki vydzialajuć niekatoruju kolkaść hazu. U hetych miescach i robiacca dzirki. Kurjoznaje, zdavałasia b, adkryćcio miećmie i niemałoje ekanamičnaje značeńnie. Zaraz vytvorcy zmohuć rehulavać kolkaść dzirak u syry na kožny hust.

Kupicie sapraŭdny emiental, uhledźciesia ŭ jaho ŭ razrezie i pamacajcie palcam, niby sprabujučy pradušyć. Tak musić vyhladać dobry, jakasny žoŭty syr hetaha typu. Jon nie pavinien kryšycca i nie pavinien prahinacca pad palcam.

[1] Bieł. myta (jano), myt (jon) = rus. tamožiennaja pošlina. Ad słova «myta» i pajšło biełaruskaje słova «mytnia» — miesca, dzie spahaniajuć myta.

Kamientary

Ciapier čytajuć

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy123

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy

Usie naviny →
Usie naviny

Žach na piać pavierchaŭ: jak žyvie i pakutuje samaja vialikaja kamunałka Minska4

Axios: ZŠA i RF pracujuć nad sakretnym płanam pa Ukrainie9

Dyviersant na polskaj čyhuncy dapuściŭ dziŭnuju pamyłku — padarvaŭ nie tuju rejku13

«Babaryka byŭ by hodnym prezidentam, ale chunta pazbaŭlajecca ad razumnych ludziej kryminalnymi mietadami». Što pišuć ludzi pra bankira84

Pałata pradstaŭnikoŭ ZŠA prahałasavała za raskryćcio «fajłaŭ Epštejna». Sienat pryniaŭ hetuju pastanovu biez abmierkavańnia4

Zbornaja Kiurasaa ŭpieršyniu ŭ historyi vyjšła na čempijanat śvietu pa futbole

U Minsku zakryli vulicu Masiukoŭščyna adrazu ažno na piać hadoŭ. Što tam adbyvajecca?1

Aryhinalnaja bietonnaja carkva na Teneryfie pryznana najlepšym budynkam hoda ŭ śviecie7

Vyznačylisia kamandy ad Jeŭropy, što napramuju vyjšli na ČS pa futbole, i ŭdzielniki stykavych matčaŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy123

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić