Śviet

Jeŭropa nahravajecca chutčej, čym inšyja častki śvietu

Navukoŭcy zaniepakojenyja: klimatyčny kryzis zakranaje ŭvieś śviet, ale niekatoryja miescy nahravajucca chutčej za inšyja.

Fota: vecteezy

The Verge raskazvaje pra spravazdaču Suśvietnaj mietearałahičnaj arhanizacyi (SMA), pavodle jakoj z 1991 hoda tempieratura ŭ Jeŭropie rasła bolš čym udvaja chutčej za siaredniuju suśvietnuju tempieraturu. Heta pryviało da nadzvyčajnych vahańniaŭ nadvorja: ad razburalnych pavodak da śmiarotnaj śpiakoty.

Ź siaredziny 1800-ch hadoŭ, kali pačałasia industryjalizacyja, pradpryjemstvy pačali zabrudžvać atmaśfieru praduktami spalvańnia vykapniovaha paliva. Siaredniaja tempieratura na płaniecie padniałasia na 1,2 °C. Ale ŭ paraŭnańni z daindustryjalnaj epochaj tempieratura na terytoryi Jeŭropy ŭžo pavialičyłasia prykładna na 2 hradusy. Z 1991 hoda tempieratura ŭ Jeŭropie pavyšałasia prykładna na 0,5 °C kožnaje dziesiacihodździe.

Kožnaja dola hradusa maje značeńnie, kali havorka idzie pra źmianieńnie klimatu. Heta vyklikaje biesprecedentnyja chvali śpioki, takija jak rekordnaja śpioka ŭ Vialikabrytanii sioleta ŭ lipieni.

Źmieny klimatu taksama pavysili ryzyku pavodki ŭ Zachodniaj Jeŭropie ŭ lipieni 2021 hoda, kali burnyja reki źnieśli damy z padmurkaŭ, a ŭ Hiermanii i Bielhii ŭ vyniku pavodak zahinuli pa mienšaj miery 220 čałaviek. Daśledavańni pakazali, što adnadzionnyja apadki ŭ paciarpiełych rehijonach zaraz na 19% bolš intensiŭnyja, čym byli b bieź źmieny klimatu, vyklikanaj čałaviekam.

Adnoj z pryčyn paskoranaha paciapleńnia źjaŭlajecca toje, što Arktyka nahravajecca prykładna ŭ čatyry razy chutčej, čym astatnija častki ziamnoha šaru. Kožny rehijon sutykajecca z unikalnymi ŭraźlivaściami ŭ zaležnaści ad łandšaftu. Jak praviła, u Arktycy soniečnaje śviatło i ciapło adbivajucca ad lodu i śniehu, ale pa miery rastavańnia adkryvajucca ciomnyja pavierchni, jakija nie adbivajuć, a pahłynajuć ciapło, vyklikajučy takim čynam bolš rezkija źmieny, čym va ŭmieranych rajonach śvietu.

Na ščaście, Jeŭropie ŭdałosia skaracić vykidy parnikovych hazaŭ na 31% u pieryjad z 1990 pa 2020 hod. Ale surjoznaje skaračeńnie zabrudžvańnia pavinna adbyvacca chutčej, kab praduchilić jašče bolš surjoznyja nastupstvy.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Piać mutnych momantaŭ u historyi pra danosčyka Bialucina i «śpiecapieracyju» KDB8

Piać mutnych momantaŭ u historyi pra danosčyka Bialucina i «śpiecapieracyju» KDB

Usie naviny →
Usie naviny

Rasija kinuła na Sumy 50-tysiačnuju hrupoŭku10

Małady biełaruski kryminalnik trapiŭ na vajnu, zdaŭsia ŭkraincam i krasamoŭna apisaŭ paradki ŭ rasijskaj armii16

Čamu znoŭ sapsavalisia adnosiny pamiž Rasijaj i Azierbajdžanam. Źjaŭlajucca detali spravy6

Pryznačyli novaha ministra pramysłovaści, a byłoha viarnuli na «Amkador»1

Kala Minska źnikła šylda pra Kurapaty22

Łukašenka pamianiaŭ 15 kiraŭnikoŭ rajonnych i abłasnych vykankamaŭ4

Pa ŭsioj Biełarusi płanujuć uvieści «čystyja čaćviarhi» — adzinyja dni dla dobraŭparadkavańnia5

Siłaviki zatrymali lidara hurta «Pałac» Aleha Chamienku12

Padaryŭ dziciaci kvateru, ale potym šmat što pamianiałasia. Ci možna admianić daroŭnuju hramatu?1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Piać mutnych momantaŭ u historyi pra danosčyka Bialucina i «śpiecapieracyju» KDB8

Piać mutnych momantaŭ u historyi pra danosčyka Bialucina i «śpiecapieracyju» KDB

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić