Śviet

Jeŭropa nahravajecca chutčej, čym inšyja častki śvietu

Navukoŭcy zaniepakojenyja: klimatyčny kryzis zakranaje ŭvieś śviet, ale niekatoryja miescy nahravajucca chutčej za inšyja.

Fota: vecteezy

The Verge raskazvaje pra spravazdaču Suśvietnaj mietearałahičnaj arhanizacyi (SMA), pavodle jakoj z 1991 hoda tempieratura ŭ Jeŭropie rasła bolš čym udvaja chutčej za siaredniuju suśvietnuju tempieraturu. Heta pryviało da nadzvyčajnych vahańniaŭ nadvorja: ad razburalnych pavodak da śmiarotnaj śpiakoty.

Ź siaredziny 1800-ch hadoŭ, kali pačałasia industryjalizacyja, pradpryjemstvy pačali zabrudžvać atmaśfieru praduktami spalvańnia vykapniovaha paliva. Siaredniaja tempieratura na płaniecie padniałasia na 1,2 °C. Ale ŭ paraŭnańni z daindustryjalnaj epochaj tempieratura na terytoryi Jeŭropy ŭžo pavialičyłasia prykładna na 2 hradusy. Z 1991 hoda tempieratura ŭ Jeŭropie pavyšałasia prykładna na 0,5 °C kožnaje dziesiacihodździe.

Kožnaja dola hradusa maje značeńnie, kali havorka idzie pra źmianieńnie klimatu. Heta vyklikaje biesprecedentnyja chvali śpioki, takija jak rekordnaja śpioka ŭ Vialikabrytanii sioleta ŭ lipieni.

Źmieny klimatu taksama pavysili ryzyku pavodki ŭ Zachodniaj Jeŭropie ŭ lipieni 2021 hoda, kali burnyja reki źnieśli damy z padmurkaŭ, a ŭ Hiermanii i Bielhii ŭ vyniku pavodak zahinuli pa mienšaj miery 220 čałaviek. Daśledavańni pakazali, što adnadzionnyja apadki ŭ paciarpiełych rehijonach zaraz na 19% bolš intensiŭnyja, čym byli b bieź źmieny klimatu, vyklikanaj čałaviekam.

Adnoj z pryčyn paskoranaha paciapleńnia źjaŭlajecca toje, što Arktyka nahravajecca prykładna ŭ čatyry razy chutčej, čym astatnija častki ziamnoha šaru. Kožny rehijon sutykajecca z unikalnymi ŭraźlivaściami ŭ zaležnaści ad łandšaftu. Jak praviła, u Arktycy soniečnaje śviatło i ciapło adbivajucca ad lodu i śniehu, ale pa miery rastavańnia adkryvajucca ciomnyja pavierchni, jakija nie adbivajuć, a pahłynajuć ciapło, vyklikajučy takim čynam bolš rezkija źmieny, čym va ŭmieranych rajonach śvietu.

Na ščaście, Jeŭropie ŭdałosia skaracić vykidy parnikovych hazaŭ na 31% u pieryjad z 1990 pa 2020 hod. Ale surjoznaje skaračeńnie zabrudžvańnia pavinna adbyvacca chutčej, kab praduchilić jašče bolš surjoznyja nastupstvy.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Stała viadoma pra śmierć 47-hadovaha biznesmiena i byłoha palitviaźnia Dzianisa Bojdaka

Stała viadoma pra śmierć 47-hadovaha biznesmiena i byłoha palitviaźnia Dzianisa Bojdaka

Usie naviny →
Usie naviny

Hałoŭnaja redaktarka «Biełsata» Alina Koŭšyk stała viadučaj ranišniaha šou na kanale3

Jak i dzie adznačyć Dzień Voli za miažoj. Śpis mierapryjemstvaŭ18

Uitkaf pra akupavanyja ŭkrainskija terytoryi: Pieravažnaja bolšaść ludziej pakazała, što choča być pad uładaj Rasii80

Papa Francišak musić nanoŭ vučycca razmaŭlać paśla kisłarodnaj terapii1

Što za siekta «IVDIVO», 15 čałaviek jakoj zatrymali siłaviki, i čamu ŭ Biełarusi ŭzialisia za jaje tolki ciapier3

Modniki padrazajuć sabie viejki — što adbyvajecca?12

Śpiecpasłańnik Trampa: Kiraŭnictva Ukrainy pahadziłasia z praviadzieńniem prezidenckich vybaraŭ13

Limit vypłat pa jeŭrapratakole vyras z 800 jeŭra da 6300 rubloŭ1

U Minsku chutkaść arendnych samakataŭ źbirajucca źnizić da 20 km/h, a ŭ centry — da 7 km/h8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stała viadoma pra śmierć 47-hadovaha biznesmiena i byłoha palitviaźnia Dzianisa Bojdaka

Stała viadoma pra śmierć 47-hadovaha biznesmiena i byłoha palitviaźnia Dzianisa Bojdaka

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić