Hramadstva11

Turysty na polska-biełaruskaj miažy stali atrymlivać tryvožnyja esemeski. Ci varta panikavać?

Užo niekalki dzion zapar ludzi, jakija pierasiakajuć biełaruska-polskuju miažu, atrymlivajuć vielmi dziŭnyja esemeski, jakija ŭvodziać mnohich jak minimum u stupar, a najbolš uraźlivych mohuć i prymusić panikavać. U čym tut sprava, vyśvietliła vydańnie CityDog.io.

Ciaham niekalkich apošnich dzion ludziam, jakija pierasiakajuć biełaruska-polskuju miažu, prychodziać SMS-paviedamleńni na anhlijskaj movie nastupnaha źmiestu:

«Papiaredžańnie! ZABARONA na znachodžańnie na terytoryi Polščy pablizu miažy ź Biełaruśsiu. Niesankcyjanavanaje pierasiačeńnie zabaroniena. Sałdaty mohuć vykarystoŭvać zbroju. Nieadkładna viartajciesia!»

Aŭtar hetaha paviedamleńnia — RCB, heta značyć Uradavy centr biaśpieki Polščy.

Jak vyśvietliłasia, SMS atrymlivajuć i biełarusy, i palaki, i inšyja inšaziemcy, jakija pierasiekli miažu. U intervju polskamu Radio Zet pradprymalniki z polskaj Biełaviežy raskazali, što litoŭskija i aŭstralijskija turysty, jakija atrymali takija paviedamleńni ŭ miascovych ahrasiadzibach, užo ŭ strachu stali pakavać valizki.

Adnak ža nasamreč hetyja pahrozy tyčacca tolki nielehalnych mihrantaŭ, jakija ŭ apošnija niekalki miesiacaŭ znoŭ stali masava i davoli ahresiŭna atakavać polskuju miažu, što pryviało navat da śmierci polskaha pamiežnika. Tamu ŭrad Polščy ciapier i robić usio mahčymaje, kab adbić u nielehałaŭ achvotu sprabavać pierasiakać miažu. U tym liku i stvaryli admysłovuju bufiernuju zonu, u jakoj nielha znachodzicca bieź śpiecyjalnaj rehistracyi.

«U zonu zabarony, jak praviła, nie ŭvachodziać nasielenyja punkty i turystyčnyja maršruty, kab nastupstvy ŭviedzienych abmiežavańniaŭ byli jak maha mienš ciažkimi dla žycharoŭ, turystaŭ abo inšych subjektaŭ, jakija ažyćciaŭlajuć prafiesijnuju dziejnaść», — havorycca ŭ kamiunikie Ministerstva ŭnutranych spraŭ i administracyi.

U esemeskach pra heta nie pišuć u pieršuju čarhu z-za abmiežavańni ŭ simvałach. Jak rastłumačyli karespandentu Radio ZET u RCB, 160 simvałaŭ — heta zanadta mała dla taho, kab rastłumačyć situacyju i papiaredzić nielehałaŭ.

Tamu RCB mianiać źmiest paviedamleńnia nie płanuje, a tamu na praciahu nastupnych 90 dzion jano budzie adpraŭlacca na telefony paśla kožnaha ŭjezdu ŭ pamiežnuju zonu.

Kamientary1

  • Vrodie 1 apriela daleko
    18.06.2024
    Pobaviło słovo "turisty"....turisty nie stojat sutkami na hranicach

Ciapier čytajuć

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Usie naviny →
Usie naviny

Zabojca ź Minska padpisaŭ kantrakt prosta ŭ rasijskaj kałonii. Pavajavać da pałonu atrymałasia dva dni2

Što tannaja nafta pryniasie Biełarusi?6

20‑hadovy minčuk advažna i pierpiendykularna vyjechaŭ pierad tramvajem4

Homielskaha pradprymalnika pryznali darmajedam, kali jon kvartał spracavaŭ biez prybytku6

«Ja paprasiła svaju siastru razdrukavać fotazdymki z majho akaŭnta i prysłać mnie ŭ kałoniju». Łarysa Ščyrakova raskazvaje pra fotasiesii ŭ etnastyli1

U Biełarusi zapracavaŭ miedpartał. Zaraz źviestki svajoj miedycynskaj karty možna prahladać anłajn7

Śpiłbierh vypuskaje «Dzień vykryćcia» — novy film pra inšapłanietnikaŭ4

Jak u Amierycy. U Babrujsku handlovy centr adčyniali z pompaj, pierarazańniem čyrvonaj stužki i šturmam dźviarej7

U Vieniesuele ŭ vyniku ziemlatrusu — bolš za 200 zahinułych, tysiačy ludziej ličacca źnikłymi bieź viestak1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić